Fiskalizacija u trgovini na malo u prvih devet mjeseci 2026. godine

Pregled razdoblja

U prvih devet mjeseci 2026. godine u hrvatskoj trgovini na malo fiskalizirano je 1,24 milijarde računa u ukupnoj vrijednosti od 22,58 mlrd €. U odnosu na isto razdoblje 2025., kada je zabilježeno 1,21 milijarde računa i promet od 21,13 mlrd €, broj računa porastao je za 2,56%, dok je nominalni promet veći za 6,88%. Prosječni iznos po računu povećan je s 17,46 € na 18,19 €, što predstavlja rast od 4,18%.

Dinamika rasta prometa tijekom promatranog razdoblja nije bila ravnomjerna. Godišnja stopa promjene iznosa fiskaliziranih računa kretala se u rasponu od 5% do 12%, s najizraženijim rastom u ožujku (12%) te travnju i lipnju kao mjesecima s najblažim rastom (5%). Rujan je zabilježio rast od 8%, što upućuje na blago ubrzanje dinamike potrošnje pri kraju promatranog razdoblja.

Mjesečna usporedba broja fiskaliziranih računa pokazuje da je svaki mjesec 2026. premašio odgovarajući mjesec 2025. godine, od 111,99 milijuna računa u siječnju do 167,55 milijuna u srpnju, koji je ujedno i mjesec s najvećim brojem izdanih računa u promatranom razdoblju. Kolovoz slijedi s 158,54 milijuna računa, dok je najmanji broj zabilježen u siječnju i veljači, oko 112 milijuna mjesečno.

Vrijednosno, mjesečni promet u 2026. godini rastao je paralelno s brojem računa, pri čemu je srpanj ostao najprometniji mjesec s 3,13 mlrd €, slijedi kolovoz s 3,07 mlrd € te rujan s 2,72 mlrd €. Najniži mjesečni promet zabilježen je u veljači, 1,88 mlrd €, što je uobičajeno za zimske mjesece s manjim brojem radnih i potrošačkih dana.

Vizualni prikaz broja fiskaliziranih računa po mjesecima jasno ilustrira sezonski obrazac potrošnje, s izraženim rastom broja transakcija tijekom ljetnih mjeseci, kada turistička sezona dodatno potiče promet u maloprodaji.

Grafički prikaz iznosa fiskaliziranih računa po mjesecima potvrđuje da je vrhunac prometa u 2026. godini ostvaren tijekom srpnja i kolovoza, u skladu s uobičajenim sezonskim ciklusom potrošnje u trgovini na malo.

Regionalni pregled

Regionalna raspodjela prometa ostaje izrazito koncentrirana. Grad Zagreb je u promatranom razdoblju ostvario promet od 4,79 mlrd €, što čini 21,00% ukupnog prometa u zemlji, dalekoprednjačeći pred Splitsko-dalmatinskom županijom s 2,86 mlrd € (13,00% udjela) i Primorsko-goransko županijom s 1,79 mlrd € (8,00%). Istarska županija slijedi s 1,72 mlrd € prometa, također s udjelom od 8,00%.

Detaljan pregled po županijama otkriva i razlike u prosječnoj vrijednosti fiskaliziranog računa. Najviši prosječni iznos zabilježen je u Zagrebačkoj županiji, 20,26 €, slijede Istarska (19,46 €) i Zadarska županija (19,44 €), dok je najniži prosječni iznos zabilježen u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 15,64 €. Na dnu ljestvice po apsolutnom prometu nalaze se Požeško-slavonska županija s 244,96 milijuna € (1,00% udjela) i Virovitičko-podravska županija s 295,43 milijuna € (1,00% udjela), što odražava manju gospodarsku masu i gustoću stanovništva tih područja.

Dnevna distribucija

Analiza prometa po danima u tjednu pokazuje da su subota i petak najprometniji dani, s iznosima od 3,78 mlrd € odnosno 3,76 mlrd €, dok je nedjelja, uz tek 1,40 mlrd € prometa, daleko najslabiji dan u tjednu zbog ograničenog radnog vremena trgovina. Ponedjeljak bilježi 3,56 mlrd €, dok su utorak, srijeda i četvrtak međusobno vrlo ujednačeni, u rasponu od 3,34 do 3,39 mlrd €.

Udio u ukupnom tjednom prometu potvrđuje istu sliku: petak i subota nose po 17% prometa, ponedjeljak 16%, dok utorak, srijeda i četvrtak zajedno drže po 15% svaki. Nedjelja ostaje izrazito manji dio tjedna s tek 6% ukupnog prometa, što je izravna posljedica ograničenog radnog vremena i manjeg broja otvorenih prodajnih mjesta.

Utjecaj inflacije

Kretanje indeksa potrošačkih cijena u promatranom razdoblju pokazuje uzlazni trend tijekom proljeća, s vrhuncem od 5,80% u travnju, nakon čega je inflacija postupno usporavala do 3,90% u srpnju te ponovno blago ubrzala na 4,70% u rujnu. Prosječna godišnja stopa inflacije u razdoblju I-IX 2026. iznosila je oko 4,48%. Kada se nominalni rast prometa od 6,88% korigira za ovu inflaciju, realni rast prometa u trgovini na malo iznosi približno 2,29%, što upućuje na to da je velik dio nominalnog rasta posljedica rasta cijena, a ne stvarnog povećanja obujma potrošnje.

Zaključak

Podatci za razdoblje I-IX 2026. potvrđuju nastavak rasta prometa u trgovini na malo, no s umjerenijim realnim rastom od 2,29% nakon uračunavanja inflacije. Regionalna koncentracija prometa oko Grada Zagreba i priobalnih turističkih županija ostaje izražena, dok dnevna distribucija potvrđuje dominaciju petka i subote kao ključnih dana potrošnje, uz tradicionalno slab promet nedjeljom. Sezonski obrazac s vrhuncem prometa u srpnju i kolovozu te umjerenijim mjesecima zimi i dalje definira strukturu potrošnje u hrvatskoj maloprodaji.