Fiskalizacija u trgovini na malo u prvih osam mjeseci 2026. godine

U razdoblju od siječnja do kolovoza 2026. u trgovini na malo, mjereno kroz fiskalizirane račune, zabilježen je ukupan promet od 19,87 mlrd €, uz 1,09 milijardi izdanih računa. U odnosu na isto razdoblje 2025. godine, kada je promet iznosio 18,62 mlrd € uz 1,07 milijardi računa, riječ je o nominalnom rastu prometa od 6,70% te rastu broja računa od 2,44%. Prosječni iznos po računu porastao je s 17,45 € na 18,18 €, odnosno za 4,18%.

Mjesečni pregled broja fiskaliziranih računa pokazuje kontinuirani rast tijekom cijelog razdoblja, s najvećim brojem transakcija u srpnju (167,55 milijuna računa) i kolovozu (158,54 milijuna), sezonski očekivano zbog turističke aktivnosti. U odnosu na 2025. godinu, srpanj je zabilježio najizraženiji porast broja računa (4,00%), dok su travanj, svibanj i lipanj rasli sporije, oko 1,00%.

Kada je riječ o vrijednosti prometa po mjesecima, srpanj i kolovoz ponovno prednjače s iznosima od 3,13 mlrd € i 3,07 mlrd €, što odgovara ljetnom vrhuncu potrošnje. Najveći godišnji rast prometa zabilježen je u ožujku (12,00%), dok su travanj i lipanj rasli najsporije, uz stopu od 5,00%. Ovi mjesečni podaci prikazani su u zasebnim tablicama koje uspoređuju svaki mjesec 2026. godine s odgovarajućim mjesecom 2025. godine.

Grafički prikaz broja fiskaliziranih računa po mjesecima potvrđuje uzlazni trend tijekom cijele godine, s izraženim skokom u ljetnim mjesecima kada se broj transakcija približava razini od 160-170 milijuna mjesečno.

Usporedni prikaz iznosa fiskaliziranih računa po mjesecima jasno ističe sezonsku komponentu potrošnje, pri čemu srpanj bilježi najveći apsolutni iznos prometa u cijelom razdoblju, premašujući 3,1 mlrd €.

Regionalna raspodjela prometa i dalje je koncentrirana oko urbanih i turističkih središta. Grad Zagreb ostvario je najveći promet od 4,21 mlrd € uz udio od 21% u ukupnom prometu i 223,86 milijuna izdanih računa, dok slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 2,51 mlrd € i udjelom od 13%. Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se Požeško-slavonska županija s najmanjim prometom od 215,09 milijuna € i udjelom od samo 1%, uz 13,11 milijuna računa. Prosječni iznos po računu najviši je u Zagrebačkoj županiji (20,25 €), a najniži u Vukovarsko-srijemskoj županiji (15,64 €), što upućuje na razlike u strukturi potrošnje između urbanih i ruralnih sredina.

Detaljan tablični pregled fiskalizacije po svih 21 županiji za razdoblje I–VIII 2026. omogućuje uvid u apsolutne iznose, broj računa i prosječne vrijednosti transakcija na regionalnoj razini.

Analiza potrošnje po danima u tjednu pokazuje da su petak i subota dani s najvećim prometom, svaki s udjelom od 17% u ukupnoj potrošnji i iznosima od 3,34 mlrd € odnosno 3,35 mlrd €. Ponedjeljak nosi udio od 16%, dok utorak, srijeda i četvrtak imaju po 15% udjela u prometu. Nedjelja se izdvaja kao dan s izrazito nižom aktivnošću, s udjelom od samo 6% i prometom od 1,23 mlrd €, što odražava uobičajene obrasce radnog vremena trgovina.

Graf broj šest pokazuje udjele fiskaliziranih iznosa po danima u tjednu i dodatno vizualizira ovu raspodjelu, potvrđujući dominaciju vikend dana petka i subote te znatno slabiju aktivnost nedjeljom.

Kretanje indeksa potrošačkih cijena u razdoblju I–VIII 2026. bilo je značajno, s godišnjom stopom inflacije koja se kretala od 3,40% u siječnju do vrhunca od 5,80% u travnju, nakon čega je do kolovoza usporila na 4,20%. Kada se nominalni rast prometa korigira za ovu inflaciju, realni rast potrošnje u trgovini na malo iznosi 2,14%.

Sveukupno, podaci za razdoblje I–VIII 2026. pokazuju stabilan, ali umjeren realni rast potrošnje u trgovini na malo od 2,14%, uz nominalni rast prometa od 6,70% i rast broja transakcija od 2,44% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Regionalna koncentracija ostaje izražena, s Gradom Zagrebom i Splitsko-dalmatinskom županijom koji zajedno generiraju gotovo trećinu ukupnog prometa, dok sezonski obrasci potrošnje najizraženije dolaze do izražaja kroz ljetne mjesece i vikend dane, posebno petak i subotu.