PotrošnjaTrgovina na malo

UVOD

I istraživanje HGK potvrđuje da na današnjem konkurentnom tržištu uspjeh novog proizvoda uvelike ovisi o tome koliko brzo i učinkovito informacija o njemu dolazi do potrošača. Razvoj digitalnih tehnologija posljednjih je godina značajno promijenio način na koji građani dolaze do informacija o novitetima u trgovinama, no tradicionalni komunikacijski kanali i dalje imaju važnu ulogu kod dijela potrošača. Razumijevanje tih navika ključno je za proizvođače i trgovce koji žele učinkovito predstaviti nove proizvode i osigurati njihovu vidljivost na tržištu.

Digitalni kanali postaju glavni izvor informiranja

Istraživanje o kanalima putem kojih potrošači saznaju za nove prehrambene i neprehrambene proizvode pokazuje da digitalni kanali postaju glavni izvor informiranja hrvatski potrošača. Ipak, rezultati otkrivaju razlike među dobnim skupinama, obrazovnim profilima i regijama, što potvrđuje da uspješna komunikacija novih proizvoda zahtijeva prilagođen pristup različitim segmentima tržišta.

Aplikacije trgovačkih lanaca vodeći su kanal informiranja

Na razini ukupnog uzorka najvažniji izvor informacija o novim proizvodima predstavljaju aplikacije trgovačkih lanaca koje koristi 23,2% ispitanika. Slijede tiskani promotivni letci s 19,9%, digitalni promotivni letci s 17,1% te televizijski oglasi s 16,7%. Društvene mreže koristi 7,1%, a preporuke obitelji i prijatelja 6,3% ispitanika.
Takvi rezultati potvrđuju da trgovci sve uspješnije koriste vlastite digitalne platforme za predstavljanje noviteta, dok promotivni letci, neovisno o formatu, i dalje ostaju jedan od najvažnijih kanala komunikacije s potrošačima.

Graf 1: Kanali izvora informacija o novim proizvodima, ukupno

Spol ne predstavlja značajan čimbenik razlikovanja, dok dob snažno utječe na način informiranja

Analiza prema spolu pokazuje vrlo slične obrasce ponašanja. Žene nešto češće koriste aplikacije trgovačkih lanaca (23,8%) i televizijske oglase (17,7%), dok muškarci češće informacije pronalaze putem digitalnih promotivnih letaka (19,2% naspram 15,2% kod žena).
Budući da su razlike relativno male, može se zaključiti da spol nije ključan čimbenik u odabiru izvora informiranja o novim proizvodima te da digitalni kanali imaju široku prihvaćenost među svim potrošačima.

Graf 2: Kanali izvora informacija o novim proizvodima prema spolu

Dok spol ne predstavlja značajan čimbenik razlikovanja,  dob snažno utječe na način informiranja. Očekivano, mladi od 16 do 29 godina predstavljaju skupinu koja najviše koristi digitalne medije. Čak 21,4% novih proizvoda otkriva putem društvenih mreža, 21,2% putem aplikacija trgovaca, a 16,4% putem digitalnih promotivnih letaka. Tiskani promotivni letci za njih imaju vrlo mali značaj (5,6%).

Kod ispitanika u dobi od 30 do 44 godine aplikacije trgovačkih lanaca (26,0%) i digitalni promotivni letci (25,4%) uvjerljivo dominiraju kao najvažniji izvori informiranja. Sličan obrazac prisutan je i među građanima od 45 do 59 godina, gdje aplikacije koristi 26,2%, a tiskane promotivne letke 21,9% ispitanika. Kod skupine od 60 do 69 godina aplikacije ostaju vodeći kanal (24,8%), ali raste značaj tiskanih promotivnih letaka (20,0%) i televizijskih oglasa (17,1%).Najveći odmak od digitalnih trendova vidljiv je kod građana starijih od 70 godina. Njih čak 35,7% za nove proizvode saznaje iz tiskanih promotivnih letaka, dok se 20,8% informira putem televizijskih oglasa. Aplikacije koristi samo 16,0%, a digitalne promotivne letke svega 8,5% ispitanika. Rezultati jasno potvrđuju da s porastom dobi raste važnost tradicionalnih medija, dok su mlađe generacije izrazito digitalno orijentirane.

Regionalne razlike otkrivaju različite komunikacijske navike

Iako su aplikacije trgovačkih lanaca vodeći kanal u većem dijelu Hrvatske, regionalne razlike pokazuju da komunikacijske navike nisu jednake na cijelom tržištu. Stanovnici Zagreba među najviše su digitalno orijentiranim potrošačima. Aplikacije koristi 22,2%, a digitalne promotivne letke 19,9% ispitanika, dok tiskani promotivni letci imaju znatno manju važnost (13,0%) nego u većini drugih regija. U Istri i Primorju sa zaleđem čak 31,2% građana za nove proizvode saznaje putem aplikacija trgovačkih lanaca, što je najveći zabilježeni udio među promatranim regijama. Digitalne promotivne letke koristi 18,1%, a tiskane 15,9% ispitanika. Dalmacija pokazuje najuravnoteženiju strukturu izvora informiranja. Aplikacije koristi 23,9% ispitanika, digitalne promotivne letke 18,4%, tiskane promotivne letke 14,0%, a televizijske oglase 16,0% građana. Za razliku od urbanijih regija, u Slavoniji vodeću ulogu imaju tiskani promotivni letci koje koristi čak 31,2% ispitanika, dok aplikacije koristi 19,3% građana. Sličan obrazac prisutan je i u Središnjoj Hrvatskoj gdje tiskani promotivni letci prednjače s 30,0%, dok aplikacije koristi 17,1% ispitanika. U Sjevernoj Hrvatskoj aplikacije koristi 26,9% ispitanika, tiskane promotivne letke 24,5%, televizijske oglase 19,5%, a digitalne promotivne letke 10,6% građana.

Viša razina obrazovanja povezana je s većim korištenjem digitalnih kanala

Među ispitanicima nižeg stupnja obrazovanja najčešće se koriste aplikacije trgovačkih lanaca (36,1%), ali i tiskani promotivni letci (28,5%) te televizijski oglasi (16,0%). Kod osoba sa srednjim obrazovanjem izvori informiranja ravnomjernije su raspoređeni između tiskanih promotivnih letaka (20,5%), aplikacija (16,6%), digitalnih promotivnih letaka (16,3%) i televizijskih oglasa (15,7%). Visokoobrazovani građani najviše koriste digitalne alate. Aplikacije trgovačkih lanaca koristi 28,8%, a digitalne promotivne letke 20,4% ispitanika, dok tiskani promotivni letci sudjeluju s 17,8%. Općenito, viša razina obrazovanja povezana je s većom otvorenošću prema digitalnim kanalima i novim oblicima komunikacije s potrošačima.

Regionalne razlike otkrivaju različite komunikacijske navike

Iako su aplikacije trgovačkih lanaca vodeći kanal u većem dijelu Hrvatske, regionalne razlike pokazuju da komunikacijske navike nisu jednake na cijelom tržištu. Stanovnici Zagreba među najviše su digitalno orijentiranim potrošačima. Aplikacije koristi 22,2%, a digitalne promotivne letke 19,9% ispitanika, dok tiskani promotivni letci imaju znatno manju važnost (13,0%) nego u većini drugih regija. U Istri i Primorju sa zaleđem čak 31,2% građana za nove proizvode saznaje putem aplikacija trgovačkih lanaca, što je najveći zabilježeni udio među promatranim regijama. Digitalne promotivne letke koristi 18,1%, a tiskane 15,9% ispitanika. Dalmacija pokazuje najuravnoteženiju strukturu izvora informiranja. Aplikacije koristi 23,9% ispitanika, digitalne promotivne letke 18,4%, tiskane promotivne letke 14,0%, a televizijske oglase 16,0% građana. Za razliku od urbanijih regija, u Slavoniji vodeću ulogu imaju tiskani promotivni letci koje koristi čak 31,2% ispitanika, dok aplikacije koristi 19,3% građana. Sličan obrazac prisutan je i u Središnjoj Hrvatskoj gdje tiskani promotivni letci prednjače s 30,0%, dok aplikacije koristi 17,1% ispitanika. U Sjevernoj Hrvatskoj aplikacije koristi 26,9% ispitanika, tiskane promotivne letke 24,5%, televizijske oglase 19,5%, a digitalne promotivne letke 10,6% građana.

ZAKLJUČAK

Istraživanje HGK pokazuje kako su aplikacije trgovačkih lanaca postale najvažniji kanal putem kojeg hrvatski potrošači saznaju za nove proizvode (23,2%), dok promotivni letci, tiskani (19,9%) i digitalni (17,1%), zajedno i dalje predstavljaju najvažniji oblik komunikacije novih proizvoda prema tržištu.

Dob se pokazala kao najvažniji čimbenik razlikovanja. Mladi potrošači oslanjaju se na aplikacije, društvene mreže i digitalne letke, dok stariji građani najveće povjerenje i dalje imaju u tiskane promotivne letke i televiziju. Dodatno, viša razina obrazovanja povezana je s većim korištenjem digitalnih kanala, dok regionalna analiza pokazuje da Zagreb, Istra i Primorje prednjače u digitalizaciji, dok Slavonija i Središnja Hrvatska i dalje snažno koriste tradicionalne promotivne formate.

Za proizvođače i trgovce ovi rezultati jasno pokazuju da uspješno lansiranje novih proizvoda zahtijeva višekanalni pristup. Digitalni kanali trebaju biti temelj komunikacije prema mlađim i urbanim skupinama potrošača, dok promotivni letci i televizija ostaju ključni za dosezanje starijih dobnih skupina i pojedinih regija Hrvatske.

Maja Bogović

O AUTORU

Ivona Bačelić Grgić

O AUTORU
Sve poslovne usluge na jednom mjestu. Sve poslovne usluge na jednom mjestu. Sve poslovne usluge na jednom mjestu. Sve poslovne usluge na jednom mjestu. Sve poslovne usluge na jednom mjestu. Sve poslovne usluge na jednom mjestu.