Ponašanje potrošačaTrgovina na malo

UVOD

Način na koji se potrošači informiraju o proizvodima na akciji prolazi kroz značajne promjene pod utjecajem digitalizacije tržišta i razvoja novih komunikacijskih kanala. Trgovci danas raspolažu širokim spektrom alata za komunikaciju s kupcima, od mobilnih aplikacija i digitalnih promotivnih letaka do tradicionalnih medija poput tiskanih letaka i televizijskog oglašavanja. Razumijevanje preferencija potrošača u pogledu izvora informiranja ključno je za učinkovito planiranje promotivnih aktivnosti i dosezanje različitih skupina kupaca.

Rezultati istraživanja HGK pokazuju da su digitalni kanali postali dominantan izvor informiranja potrošača o akcijskim ponudama. Čak 54,7% ispitanika informacije o akcijama dobiva putem aplikacija trgovačkih lanaca (29,7%) i digitalnih promotivnih letaka (25,0%), dok tradicionalni kanali zauzimaju manji, ali i dalje značajan udio. Tiskane promotivne letke koristi 20,1%, a televizijske oglase 9,4% ispitanika.

Graf 1: Udio načina informiranja o proizvodima na akciji, ukupno

Analiza prema spolu pokazuje da su digitalni kanali podjednako prihvaćeni među muškarcima i ženama dok je dob najvažniji čimbenik razlikovanja kanala informiranja o akcijama

Analiza prema spolu pokazuje da su digitalni kanali podjednako prihvaćeni među muškarcima i ženama. Žene nešto češće koriste aplikacije trgovačkih lanaca (31,7%) nego muškarci (27,4%), dok muškarci češće koriste digitalne promotivne letke (26,5%) u odnosu na žene (23,6%). Tiskani promotivni letci imaju gotovo identičnu važnost kod oba spola (20,6% muškarci; 19,7% žene), što potvrđuje da tradicionalni oblici komunikacije i dalje imaju stabilnu bazu korisnika. Razlike među spolovima su relativno male te se može zaključiti da spol nije ključni čimbenik koji određuje način informiranja o akcijskim ponudama.

Graf 2: Udio načina informiranja o proizvodima na akciji po spolu

Dob se pokazala kao najvažniji čimbenik razlikovanja kanala informiranja. Mladi u dobi od 16 do 29 godina najviše koriste digitalne promotivne letke (33,3%) i aplikacije trgovačkih lanaca (28,2%), dok društvene mreže ostvaruju najveću zastupljenost upravo u ovoj skupini (7,4%). Najizraženija digitalna orijentacija vidljiva je kod građana u dobi od 30 do 44 godine. U toj skupini 35,8% ispitanika koristi digitalne promotivne letke, a 35,2% aplikacije trgovačkih lanaca, što ih čini najdigitalnijim segmentom potrošača. Kod ispitanika od 45 do 59 godina također dominiraju digitalni kanali, pri čemu aplikacije koristi 29,6%, a digitalne promotivne letke 25,4% ispitanika. U skupini od 60 do 69 godina aplikacije trgovačkih lanaca i dalje zauzimaju prvo mjesto (29,2%), no raste značaj tiskanih promotivnih letaka (25,3%) i televizijskih oglasa (12,3%). Kod građana starijih od 70 godina dolazi do izraženog zaokreta prema tradicionalnim medijima. Najvažniji kanal postaju tiskani promotivni letci (32,2%), dok 18,9% ispitanika informacije o akcijama dobiva putem televizijskih oglasa. Istodobno korištenje digitalnih promotivnih letaka pada na svega 8,3%, što potvrđuje snažnu povezanost starijih dobnih skupina s tradicionalnim oblicima informiranja.

Kanal16 do 2930 do 4445 do 5960 do 6970+
Tiskani promotivni letci9,0%14,1%21,3%25,3%32,2%
Digitalni promotivni letci33,3%35,8%25,4%18,9%8,3%
Oglasi na društvenim mrežama7,4%2,9%2,1%1,2%1,4%
Oglasi na TV-u8,8%3,6%6,0%12,3%18,9%
Oglasi na radiju0,6%0,0%0,6%2,2%0,0%
Oglasi na internetskim portalima5,3%3,0%3,7%4,6%2,7%
WhatsApp poruke trgovina0,0%0,0%1,6%0,4%0,7%
Putem aplikacija trgovačkog lanca28,2%35,2%29,6%29,2%24,6%
Preporuka obitelji i prijatelja4,3%3,3%3,9%2,5%5,9%
Oglasi na plakatima uz cestu0,5%0,0%1,1%0,0%0,0%
Nešto drugo2,7%2,2%4,5%3,4%5,4%

Tablica 1: Udio načina informiranja o proizvodima na akciji po dobnim skupinama

Analiza prema obrazovanju pokazuje dobru digitalnu upućenost u svim obrazovanim skupinama

Digitalni alati prihvaćeni su u svim obrazovnim skupinama. Među osobama nižeg stupnja obrazovanja najzastupljenije su aplikacije trgovačkih lanaca (40,5%), a značajnu ulogu imaju i televizijski oglasi (12,3%). Kod osoba sa srednjim obrazovanjem aplikacije koristi 31,9%, a digitalne promotivne letke 28,4% ispitanika. Visokoobrazovani građani također su izrazito usmjereni na digitalne izvore informacija, pri čemu aplikacije koristi 34,1%, a digitalne promotivne letke 27,4% ispitanika. Neovisno o obrazovnoj strukturi, aplikacije trgovačkih lanaca predstavljaju vodeći pojedinačni izvor informiranja o akcijskim ponudama.

Regionalna analiza pokazuje da postoje značajne razlike u navikama informiranja o akcijskim ponudama među hrvatskim regijama

U Zagrebu aplikacije trgovačkih lanaca predstavljaju najvažniji kanal informiranja te ih koristi 31,9% ispitanika, dok digitalne promotivne letke koristi 28,4% građana. Tiskani promotivni letci imaju udio od 17,9%, što potvrđuje izraženu digitalnu orijentiranost stanovnika glavnog grada.

Najveća zastupljenost aplikacija zabilježena je u Istri i Primorju sa zaleđem, gdje ih koristi čak 43,1% ispitanika, dok digitalne promotivne letke koristi 19,1%, a tiskane promotivne letke 17,3% građana. To je regija s najizraženijom orijentacijom prema vlastitim digitalnim kanalima trgovaca. U Dalmaciji aplikacije trgovačkih lanaca koristi 34,0% ispitanika, a digitalne promotivne letke 27,4% građana. Istodobno, tiskani promotivni letci imaju udio od svega 7,9%, što upućuje na snažnu dominaciju digitalnih izvora informiranja. U Slavoniji vodeći kanal predstavljaju tiskani promotivni letci koje koristi 32,7% ispitanika, dok aplikacije koristi 23,1%, a digitalne promotivne letke 20,6% građana. Ovi rezultati pokazuju da tiskani promotivni materijali i dalje imaju vrlo važnu ulogu u informiranju potrošača. Sličan obrazac prisutan je i u Središnjoj Hrvatskoj, gdje tiskani promotivni letci prednjače s 31,2%, dok aplikacije koristi 16,6%, a digitalne promotivne letke 26,1% ispitanika. Riječ je o regiji u kojoj tradicionalni promotivni formati i dalje zadržavaju snažan utjecaj. U Sjevernoj Hrvatskoj aplikacije koristi 24,4% ispitanika, digitalne promotivne letke 24,2%, a tiskane promotivne letke 21,3% građana. Ova regija pokazuje najuravnoteženiji odnos između digitalnih i tradicionalnih izvora informiranja. Rezultati potvrđuju da Zagreb, Dalmacija te Istra i Primorje predvode proces digitalizacije informiranja o akcijskim ponudama, dok Slavonija i Središnja Hrvatska zadržavaju izraženiju privrženost tiskanim promotivnim letcima.

KanalSlavonijaSredišnja HrvatskaSjeverna HrvatskaGrad ZagrebIstra, Primorje sa zaleđemDalmacija
Tiskani promotivni letci32,7%31,2%21,3%17,9%17,3%7,9%
Digitalni promotivni letci20,6%26,1%24,2%28,4%19,1%27,4%
Oglasi na društvenim mrežama2,5%2,4%4,6%3,2%0,7%3,5%
Oglasi na TV-u7,9%11,8%9,9%7,6%12,3%9,7%
Oglasi na radiju0,0%0,7%0,8%0,3%0,0%1,9%
Oglasi na internetskim portalima1,4%3,1%5,1%4,8%2,0%5,1%
WhatsApp poruke trgovina1,0%0,5%1,6%0,6%0,0%0,0%
Putem aplikacija trgovačkog lanca23,1%16,6%24,4%31,9%43,1%34,0%
Preporuka obitelji i prijatelja8,2%5,5%3,4%2,0%2,1%3,7%
Oglasi na plakatima uz cestu0,4%0,0%0,0%0,2%0,0%1,1%
Nešto drugo2,1%2,1%4,7%3,2%3,4%5,8%

Tablica 2: Udio načina informiranja o proizvodima na akciji po regijama

ZAKLJUČAK

Istraživanje HGK potvrđuje snažan proces digitalizacije informiranja o proizvodima na akciji u Hrvatskoj. Više od polovice ispitanika (54,7%) informacije o akcijskim ponudama dobiva putem aplikacija trgovačkih lanaca (29,7%) i digitalnih promotivnih letaka (25,0%), čime su digitalni kanali postali dominantan oblik komunikacije između trgovaca i potrošača. Najizraženiju digitalnu orijentaciju pokazuju građani u dobi od 30 do 44 godine, među kojima više od trećine koristi aplikacije (35,2%) i digitalne promotivne letke (35,8%). S druge strane, građani stariji od 70 godina i dalje najveće povjerenje pokazuju prema tiskanim promotivnim letcima (32,2%) i televizijskim oglasima (18,9%).

Regionalna analiza dodatno potvrđuje kako proces digitalizacije nije podjednako izražen u svim dijelovima Hrvatske. Dok Istra i Primorje sa zaleđem (43,1%), Dalmacija (34,0%) i Zagreb (31,9%) prednjače u korištenju aplikacija trgovačkih lanaca, Slavonija (32,7%) i Središnja Hrvatska (31,2%) i dalje se u najvećoj mjeri oslanjaju na tiskane promotivne letke.

Neovisno o spolu, dobi, obrazovanju i regiji, rezultati jasno pokazuju da aplikacije trgovačkih lanaca postaju središnji komunikacijski kanal za informiranje o akcijskim ponudama. Istodobno, značaj tradicionalnih medija među starijim potrošačima i u pojedinim regijama ukazuje na potrebu razvoja višekanalnih komunikacijskih strategija koje će kombinirati digitalne i tradicionalne oblike informiranja kako bi se učinkovito zahvatile sve skupine potrošača.

Maja Bogović

O AUTORU

Ivona Bačelić Grgić

O AUTORU
Sve poslovne usluge na jednom mjestu. Sve poslovne usluge na jednom mjestu. Sve poslovne usluge na jednom mjestu. Sve poslovne usluge na jednom mjestu. Sve poslovne usluge na jednom mjestu. Sve poslovne usluge na jednom mjestu.