SERVISA I USLUGA ZA VAS
UVOD
Način na koji se potrošači informiraju o proizvodima na akciji prolazi kroz značajne promjene pod utjecajem digitalizacije tržišta i razvoja novih komunikacijskih kanala. Trgovci danas raspolažu širokim spektrom alata za komunikaciju s kupcima, od mobilnih aplikacija i digitalnih promotivnih letaka do tradicionalnih medija poput tiskanih letaka i televizijskog oglašavanja. Razumijevanje preferencija potrošača u pogledu izvora informiranja ključno je za učinkovito planiranje promotivnih aktivnosti i dosezanje različitih skupina kupaca.
Rezultati istraživanja HGK pokazuju da su digitalni kanali postali dominantan izvor informiranja potrošača o akcijskim ponudama. Čak 54,7% ispitanika informacije o akcijama dobiva putem aplikacija trgovačkih lanaca (29,7%) i digitalnih promotivnih letaka (25,0%), dok tradicionalni kanali zauzimaju manji, ali i dalje značajan udio. Tiskane promotivne letke koristi 20,1%, a televizijske oglase 9,4% ispitanika.
Analiza prema spolu pokazuje da su digitalni kanali podjednako prihvaćeni među muškarcima i ženama dok je dob najvažniji čimbenik razlikovanja kanala informiranja o akcijama
Analiza prema spolu pokazuje da su digitalni kanali podjednako prihvaćeni među muškarcima i ženama. Žene nešto češće koriste aplikacije trgovačkih lanaca (31,7%) nego muškarci (27,4%), dok muškarci češće koriste digitalne promotivne letke (26,5%) u odnosu na žene (23,6%). Tiskani promotivni letci imaju gotovo identičnu važnost kod oba spola (20,6% muškarci; 19,7% žene), što potvrđuje da tradicionalni oblici komunikacije i dalje imaju stabilnu bazu korisnika. Razlike među spolovima su relativno male te se može zaključiti da spol nije ključni čimbenik koji određuje način informiranja o akcijskim ponudama.
Dob se pokazala kao najvažniji čimbenik razlikovanja kanala informiranja. Mladi u dobi od 16 do 29 godina najviše koriste digitalne promotivne letke (33,3%) i aplikacije trgovačkih lanaca (28,2%), dok društvene mreže ostvaruju najveću zastupljenost upravo u ovoj skupini (7,4%). Najizraženija digitalna orijentacija vidljiva je kod građana u dobi od 30 do 44 godine. U toj skupini 35,8% ispitanika koristi digitalne promotivne letke, a 35,2% aplikacije trgovačkih lanaca, što ih čini najdigitalnijim segmentom potrošača. Kod ispitanika od 45 do 59 godina također dominiraju digitalni kanali, pri čemu aplikacije koristi 29,6%, a digitalne promotivne letke 25,4% ispitanika. U skupini od 60 do 69 godina aplikacije trgovačkih lanaca i dalje zauzimaju prvo mjesto (29,2%), no raste značaj tiskanih promotivnih letaka (25,3%) i televizijskih oglasa (12,3%). Kod građana starijih od 70 godina dolazi do izraženog zaokreta prema tradicionalnim medijima. Najvažniji kanal postaju tiskani promotivni letci (32,2%), dok 18,9% ispitanika informacije o akcijama dobiva putem televizijskih oglasa. Istodobno korištenje digitalnih promotivnih letaka pada na svega 8,3%, što potvrđuje snažnu povezanost starijih dobnih skupina s tradicionalnim oblicima informiranja.
| Kanal | 16 do 29 | 30 do 44 | 45 do 59 | 60 do 69 | 70+ |
|---|---|---|---|---|---|
| Tiskani promotivni letci | 9,0% | 14,1% | 21,3% | 25,3% | 32,2% |
| Digitalni promotivni letci | 33,3% | 35,8% | 25,4% | 18,9% | 8,3% |
| Oglasi na društvenim mrežama | 7,4% | 2,9% | 2,1% | 1,2% | 1,4% |
| Oglasi na TV-u | 8,8% | 3,6% | 6,0% | 12,3% | 18,9% |
| Oglasi na radiju | 0,6% | 0,0% | 0,6% | 2,2% | 0,0% |
| Oglasi na internetskim portalima | 5,3% | 3,0% | 3,7% | 4,6% | 2,7% |
| WhatsApp poruke trgovina | 0,0% | 0,0% | 1,6% | 0,4% | 0,7% |
| Putem aplikacija trgovačkog lanca | 28,2% | 35,2% | 29,6% | 29,2% | 24,6% |
| Preporuka obitelji i prijatelja | 4,3% | 3,3% | 3,9% | 2,5% | 5,9% |
| Oglasi na plakatima uz cestu | 0,5% | 0,0% | 1,1% | 0,0% | 0,0% |
| Nešto drugo | 2,7% | 2,2% | 4,5% | 3,4% | 5,4% |
Tablica 1: Udio načina informiranja o proizvodima na akciji po dobnim skupinama
Analiza prema obrazovanju pokazuje dobru digitalnu upućenost u svim obrazovanim skupinama
Digitalni alati prihvaćeni su u svim obrazovnim skupinama. Među osobama nižeg stupnja obrazovanja najzastupljenije su aplikacije trgovačkih lanaca (40,5%), a značajnu ulogu imaju i televizijski oglasi (12,3%). Kod osoba sa srednjim obrazovanjem aplikacije koristi 31,9%, a digitalne promotivne letke 28,4% ispitanika. Visokoobrazovani građani također su izrazito usmjereni na digitalne izvore informacija, pri čemu aplikacije koristi 34,1%, a digitalne promotivne letke 27,4% ispitanika. Neovisno o obrazovnoj strukturi, aplikacije trgovačkih lanaca predstavljaju vodeći pojedinačni izvor informiranja o akcijskim ponudama.
Regionalna analiza pokazuje da postoje značajne razlike u navikama informiranja o akcijskim ponudama među hrvatskim regijama
U Zagrebu aplikacije trgovačkih lanaca predstavljaju najvažniji kanal informiranja te ih koristi 31,9% ispitanika, dok digitalne promotivne letke koristi 28,4% građana. Tiskani promotivni letci imaju udio od 17,9%, što potvrđuje izraženu digitalnu orijentiranost stanovnika glavnog grada.
Najveća zastupljenost aplikacija zabilježena je u Istri i Primorju sa zaleđem, gdje ih koristi čak 43,1% ispitanika, dok digitalne promotivne letke koristi 19,1%, a tiskane promotivne letke 17,3% građana. To je regija s najizraženijom orijentacijom prema vlastitim digitalnim kanalima trgovaca. U Dalmaciji aplikacije trgovačkih lanaca koristi 34,0% ispitanika, a digitalne promotivne letke 27,4% građana. Istodobno, tiskani promotivni letci imaju udio od svega 7,9%, što upućuje na snažnu dominaciju digitalnih izvora informiranja. U Slavoniji vodeći kanal predstavljaju tiskani promotivni letci koje koristi 32,7% ispitanika, dok aplikacije koristi 23,1%, a digitalne promotivne letke 20,6% građana. Ovi rezultati pokazuju da tiskani promotivni materijali i dalje imaju vrlo važnu ulogu u informiranju potrošača. Sličan obrazac prisutan je i u Središnjoj Hrvatskoj, gdje tiskani promotivni letci prednjače s 31,2%, dok aplikacije koristi 16,6%, a digitalne promotivne letke 26,1% ispitanika. Riječ je o regiji u kojoj tradicionalni promotivni formati i dalje zadržavaju snažan utjecaj. U Sjevernoj Hrvatskoj aplikacije koristi 24,4% ispitanika, digitalne promotivne letke 24,2%, a tiskane promotivne letke 21,3% građana. Ova regija pokazuje najuravnoteženiji odnos između digitalnih i tradicionalnih izvora informiranja. Rezultati potvrđuju da Zagreb, Dalmacija te Istra i Primorje predvode proces digitalizacije informiranja o akcijskim ponudama, dok Slavonija i Središnja Hrvatska zadržavaju izraženiju privrženost tiskanim promotivnim letcima.
| Kanal | Slavonija | Središnja Hrvatska | Sjeverna Hrvatska | Grad Zagreb | Istra, Primorje sa zaleđem | Dalmacija |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Tiskani promotivni letci | 32,7% | 31,2% | 21,3% | 17,9% | 17,3% | 7,9% |
| Digitalni promotivni letci | 20,6% | 26,1% | 24,2% | 28,4% | 19,1% | 27,4% |
| Oglasi na društvenim mrežama | 2,5% | 2,4% | 4,6% | 3,2% | 0,7% | 3,5% |
| Oglasi na TV-u | 7,9% | 11,8% | 9,9% | 7,6% | 12,3% | 9,7% |
| Oglasi na radiju | 0,0% | 0,7% | 0,8% | 0,3% | 0,0% | 1,9% |
| Oglasi na internetskim portalima | 1,4% | 3,1% | 5,1% | 4,8% | 2,0% | 5,1% |
| WhatsApp poruke trgovina | 1,0% | 0,5% | 1,6% | 0,6% | 0,0% | 0,0% |
| Putem aplikacija trgovačkog lanca | 23,1% | 16,6% | 24,4% | 31,9% | 43,1% | 34,0% |
| Preporuka obitelji i prijatelja | 8,2% | 5,5% | 3,4% | 2,0% | 2,1% | 3,7% |
| Oglasi na plakatima uz cestu | 0,4% | 0,0% | 0,0% | 0,2% | 0,0% | 1,1% |
| Nešto drugo | 2,1% | 2,1% | 4,7% | 3,2% | 3,4% | 5,8% |
Tablica 2: Udio načina informiranja o proizvodima na akciji po regijama
ZAKLJUČAK
Istraživanje HGK potvrđuje snažan proces digitalizacije informiranja o proizvodima na akciji u Hrvatskoj. Više od polovice ispitanika (54,7%) informacije o akcijskim ponudama dobiva putem aplikacija trgovačkih lanaca (29,7%) i digitalnih promotivnih letaka (25,0%), čime su digitalni kanali postali dominantan oblik komunikacije između trgovaca i potrošača. Najizraženiju digitalnu orijentaciju pokazuju građani u dobi od 30 do 44 godine, među kojima više od trećine koristi aplikacije (35,2%) i digitalne promotivne letke (35,8%). S druge strane, građani stariji od 70 godina i dalje najveće povjerenje pokazuju prema tiskanim promotivnim letcima (32,2%) i televizijskim oglasima (18,9%).
Regionalna analiza dodatno potvrđuje kako proces digitalizacije nije podjednako izražen u svim dijelovima Hrvatske. Dok Istra i Primorje sa zaleđem (43,1%), Dalmacija (34,0%) i Zagreb (31,9%) prednjače u korištenju aplikacija trgovačkih lanaca, Slavonija (32,7%) i Središnja Hrvatska (31,2%) i dalje se u najvećoj mjeri oslanjaju na tiskane promotivne letke.
Neovisno o spolu, dobi, obrazovanju i regiji, rezultati jasno pokazuju da aplikacije trgovačkih lanaca postaju središnji komunikacijski kanal za informiranje o akcijskim ponudama. Istodobno, značaj tradicionalnih medija među starijim potrošačima i u pojedinim regijama ukazuje na potrebu razvoja višekanalnih komunikacijskih strategija koje će kombinirati digitalne i tradicionalne oblike informiranja kako bi se učinkovito zahvatile sve skupine potrošača.

