Ponašanje potrošačaPotrošnja

UVOD

Rezultati istraživanja Hrvatske gospodarske komore, provedenog u listopadu 2026. godine, pokazuju da hrvatski potrošači hranu i robu široke potrošnje najčešće kupuju dva do tri puta tjedno, dok više od 90% njih kupovinu obavlja najmanje jednom tjedno. Iako je ovaj obrazac dominantan na nacionalnoj razini, analiza otkriva značajne razlike prema dobi, regiji, tipu naselja, radnom statusu i prihodima kućanstava, potvrđujući da na kupovne navike utječu različiti društveni, gospodarski i prostorni čimbenici.

Hrvatski potrošači najčešće kupuju nekoliko puta tjedno: regionalne i demografske razlike u kupovnim navikama

Istraživanje o učestalosti kupovine hrane i robe široke potrošnje pokazuje da je najčešći obrazac kupovine u Hrvatskoj odlazak u trgovinu dva do tri puta tjedno (42,5% građana). Slijedi kupovina jednom tjedno (28,3%), dok gotovo petina ispitanika kupuje svaki dan ili gotovo svaki dan (19,9%). Kupovina dva do tri puta mjesečno zastupljena je kod 5,0% građana, jednom mjesečno kod 4,1%, dok tek 0,2% ispitanika kupuje rjeđe. Ukupno gledano, više od devet od deset građana (90,7%) kupovinu obavlja najmanje jednom tjedno.

Graf 1: Učestalost kupnje, udio ukupno

Razlike između muškaraca i žena relativno su male. Žene nešto češće odlaze u svakodnevnu kupovinu (21,9% žena naspram 17,6% muškaraca), dok su muškarci nešto skloniji tjednoj kupovini (30,2% muškaraca naspram 26,7% žena). Kupovina dva do tri puta tjedno podjednako je zastupljena kod oba spola (43,1% muškaraca i 41,9% žena), što pokazuje da spol nije presudan čimbenik u oblikovanju kupovnih navika.

Graf 2: Udio kupaca po učestalosti kupovine i spolu

Najizraženije razlike pojavljuju se među dobnim skupinama. Mladi od 16 do 29 godina najčešće kupuju jednom tjedno (40,1%), dok ih svega 7,8% kupuje svakodnevno. Nasuprot tome, osobe u dobi od 30 do 44 godine imaju najveći udio svakodnevnih kupovina (24,2%), što se može povezati s aktivnim obiteljskim životom i potrebom češće nabave namirnica. U skupinama od 45 do 59 godina i od 60 do 69 godina dominira kupovina dva do tri puta tjedno (42,1% odnosno 41,8%), dok među osobama starijima od 70 godina taj udio doseže 47,9%. Rezultati upućuju na to da mlađe generacije češće planiraju kupovinu na tjednoj razini, dok starije skupine preferiraju češće, ali manje kupovine.

Regionalna analiza pokazuje da se kupovne navike razlikuju ovisno o dijelu Hrvatske. Posebno se izdvaja Grad Zagreb, gdje gotovo polovica građana kupuje dva do tri puta tjedno (48,7%), dok svakodnevno kupuje 16,1% stanovnika. Takav obrazac odražava obilježja velikog urbanog središta, poput dobre dostupnosti prodajnih mjesta, razvijene trgovačke infrastrukture i fleksibilnijeg ritma kupovine. Sličan obrazac bilježe Istra i Primorje, gdje 47,9% građana kupuje dva do tri puta tjedno. S druge strane, Dalmacija se ističe najvećim udjelom svakodnevnih kupaca (28,2%), dok 39,4% građana kupuje dva do tri puta tjedno. U Slavoniji je najzastupljenija kupovina dva do tri puta tjedno (43,8%), uz 17,1% građana koji kupuju svakodnevno.

Razlike su vidljive i prema tipu naselja. Stanovnici urbanih sredina najčešće kupuju dva do tri puta tjedno (53,8%), dok ih 17,3% kupuje svakodnevno. U ruralnim područjima nešto je manji udio kupovine dva do tri puta tjedno (45,8%), ali je veći udio svakodnevnih kupaca (23,4%) te onih koji kupovinu obavljaju jednom tjedno (31,6%). Ovi rezultati sugeriraju da dostupnost prodajnih mjesta i udaljenost od trgovina značajno utječu na učestalost odlazaka u kupovinu.

Analiza prema radnom statusu pokazuje da studenti imaju najizraženiji obrazac svakodnevne kupovine (31,5%), dok ih 32,5% kupuje dva do tri puta tjedno. Među zaposlenima dominira kupovina dva do tri puta tjedno (43,1%), a sličan obrazac vidljiv je i kod umirovljenika (44,0%). Nezaposlene osobe najrjeđe kupuju svakodnevno (3,5%), što može upućivati na veću usmjerenost prema planiranju troškova i rjeđim odlascima u kupovinu.

Iako prihod kućanstva utječe na kupovne navike, osnovni obrazac ostaje stabilan. Kućanstva s višim primanjima češće odlaze u trgovinu nekoliko puta tjedno, dok su kućanstva s nižim prihodima sklonija jednoj većoj tjednoj kupovini. Bez obzira na razinu prihoda, kupovina dva do tri puta tjedno ostaje dominantan oblik nabave proizvoda za svakodnevnu potrošnju.

Analiza na razini županija dodatno potvrđuje izrazitu teritorijalnu raznolikost potrošačkih navika. Najveći udio svakodnevnih kupaca bilježi Požeško-slavonska županija (42,0%), što je više nego dvostruko iznad nacionalnog prosjeka (19,9%). Visoke udjele svakodnevne kupovine bilježe i Dubrovačko-neretvanska (34,4%), Ličko-senjska (29,0%) te Splitsko-dalmatinska županija (28,8%).

S druge strane, Grad Zagreb ističe se kao jedna od županija s najizraženijom kupovinom dva do tri puta tjedno (53,8%), što ga svrstava među vodeća područja u Hrvatskoj prema tom obrascu ponašanja. Još veći udio bilježi Koprivničko-križevačka županija (55,1%), dok visoke vrijednosti ostvaruju i Dubrovačko-neretvanska (50,7%) te Primorsko-goranska županija (47,1%). Ovakvi rezultati potvrđuju da su češće kupovine tijekom tjedna karakteristične prvenstveno za urbana i gospodarski razvijenija područja.

Nasuprot tome, najveći udio stanovnika koji kupuju jednom tjedno bilježi Brodsko-posavska županija (42,9%), a slijede Zagrebačka (37,8%), Karlovačka (35,2%) i Vukovarsko-srijemska županija (34,2%). Takav obrazac upućuje na veću sklonost planiranoj i koncentriranoj kupovini većih količina proizvoda tijekom jednog odlaska u trgovinu.

ZAKLJUČAK:

Zaključno, rezultati istraživanja pokazuju da je tipičan hrvatski potrošač osoba koja kupovinu obavlja dva do tri puta tjedno (42,5%). Međutim, iza tog prosjeka kriju se značajne razlike povezane s dobi, regijom, tipom naselja i županijom. Dok Grad Zagreb i druga veća urbana središta karakterizira češća kupovina raspoređena tijekom tjedna, pojedine slavonske i dalmatinske županije bilježe veći udio svakodnevnih odlazaka u trgovinu. U konačnici, rezultati potvrđuju da kupovne navike u Hrvatskoj odražavaju različite životne stilove, stupanj urbanizacije, gospodarske okolnosti i lokalne specifičnosti.

Maja Bogović

O AUTORU

Ivona Bačelić Grgić

O AUTORU
Sve poslovne usluge na jednom mjestu. Sve poslovne usluge na jednom mjestu. Sve poslovne usluge na jednom mjestu. Sve poslovne usluge na jednom mjestu. Sve poslovne usluge na jednom mjestu. Sve poslovne usluge na jednom mjestu.