SERVISA I USLUGA ZA VAS
Navike kupnje neprehrambenih proizvoda
Istraživanje Hrvatske gospodarske komore, provedeno u ožujku 2026. godine, pokazuje da je 91,40% ispitanika u posljednjih 12 mjeseci kupilo neprehrambeni proizvod, dok je 8,60% odgovorilo negativno. Među onima koji su kupovali, dominira kategorija odjeće i obuće s udjelom od 67,80%, dok oprema za dom i namještaj bilježi 36,00%, uređenje doma i vrta 29,70%, a automobili 3,00%. Ova raspodjela pokazuje da su kupnje odjeće i obuće najčešći oblik potrošnje u segmentu neprehrambenih proizvoda te je stoga logično da se pitanja o sniženjima najviše odnose upravo na taj tip kupovine.
Kupnja na sniženju
Na pitanje jesu li kupovali proizvode na sniženju, čak 81,60% ispitanika odgovorilo je potvrdno, dok je 18,40% odgovorilo niječno. Riječ je o jednom od najizraženijih obrazaca u cijeloj anketi, uz gotovo identičan omjer kao kod poznavanja potrošačkih prava (87,90% DA), što upućuje na to da su sniženja duboko ukorijenjena praksa u potrošačkom ponašanju.
Odgađanje kupnje do početka sniženja
Odgovori na pitanje o odgađanju kupnje čekajući početak sniženja ili drugih promotivnih akcija pokazuju da 56,90% ispitanika svjesno odgađa kupnju, dok 43,10% to ne čini. To ukazuje da, velika većina potrošača kupuje na sniženjima, što potvrđuje i učestalasti obrazac ponašanja potrošača u kojem su mu ključni razlozi motivacije kupnje: cijena i promotivni oblici prodaje.
Nedostaci uočeni tijekom sniženja
Kada je riječ o kvaliteti provedbe sniženja, 74,30% ispitanika izjavilo je da nije uočilo nikakav nedostatak, dok je 25,70% naišlo na neku nepravilnost. Ovaj udio od približno jedne četvrtine ispitanika koji su primijetili problem tijekom sniženja usporediv je s udjelom od 27,50% onih koji nisu uspješno riješili prigovor s trgovcem u općem kontekstu reklamacija, što sugerira da postoji konstantan, ali ne dominantan segment potrošača suočen s nepravilnostima u prodajnom procesu.
Nizak stupanj prijavljivanja nedostataka
Najizraženiji jaz u ovom tematskom bloku odnosi se na prijavljivanje uočenih nedostataka: čak 83,90% ispitanika koji su primijetili nepravilnost prilikom sniženja nije to prijavilo, dok je samo 16,10% poduzelo taj korak. Ova pasivnost u skladu je sa širim obrascem uočenim kod reklamacija po kategorijama proizvoda, primjerice kod odjeće i obuće, jer je kao najčešći razlog nereklamiranja je odgovor da je riječ o proizvodu niske vrijednosti, s udjelom od 33,10% u kategoriji odjeće i obuće.
Zaključak
Rezultati istraživanja potvrđuju da su sezonska sniženja važan dio potrošačkih navika građana Hrvatske. Velika većina ispitanika kupuje neprehrambene proizvode, pri čemu prednjače odjeća i obuća, a čak četiri petine potrošača koriste prilike za kupnju na sniženjima. Više od polovice ispitanika pritom svjesno odgađa kupnju do početka promotivnih akcija, što pokazuje da cijena i mogućnost uštede imaju značajan utjecaj na donošenje kupovnih odluka.
Iako većina potrošača tijekom sniženja ne nailazi na nepravilnosti, svaki četvrti ispitanik uočio je određene nedostatke u njihovoj provedbi. Unatoč tome, uočeni problemi rijetko se prijavljuju nadležnim tijelima ili trgovcima, što upućuje na nisku razinu aktivnog ostvarivanja potrošačkih prava.

