Fiskalizacija u trgovini na malo u prvih sedam mjeseci 2026. godine

Uvod: Rast prometa u trgovini na malo u prvih sedam mjeseci 2026.

U razdoblju od siječnja do srpnja 2026. u segmentu trgovine na malo izdano je ukupno 934,31 milijuna fiskaliziranih računa s ukupnim prometom od 16,80 mlrd €, što predstavlja porast od 2,43% u broju računa i porast od 6,77% u prometnom iznosu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, kada je zabilježeno 912,20 milijuna računa i 15,73 mlrd € prometa. Prosječni iznos po računu porastao je s 17,25 € na 17,98 €, što znači rast od 4,23%.

Mjesečna dinamika broja i iznosa fiskaliziranih računa

Pregled broja fiskaliziranih računa po pojedinim mjesecima u razdoblju siječanj–srpanj 2026. u usporedbi s istim mjesecima 2025. godine (prikazanih u tablici broj 1) pokazuje konzistentan, ali umjeren rast. Najizrazitiji rast u broju računa zabilježen je u veljači, gdje je broj porastao s 107,31 milijuna na 112,08 milijuna, što odgovara rastu od 4,45%, dok je srpanj s 167,55 milijuna računa ostao apsolutno najprometnjiji mjesec i jedini koji je premašio 160 milijuna računa. S druge strane, siječanj je ostvario najmanji godišnji rast broja računa od 0,93%, s 110,96 milijuna na 112,00 milijuna računa.

Na razini iznosa, pregled fiskaliziranih iznosa po pojedinim mjesecima 2026. u usporedbi s istim periodima 2025. (prikazanih u tablici broj 2) potvrđuje da je srpanj bio daleko najjači mjesec s prometom od 3,13 mlrd €, što je rast od 7,49% naspram 2,91 mlrd € u srpnju 2025. Najniže apsolutne iznose bilježe zimski mjeseci — veljača 2026. s 1,88 mlrd € (+6,20%) te siječanj 2026. s 1,95 mlrd € (+6,27% ). Vidljiv je trend ubrzavanja prometa prema ljetu, koji je karakterističan za Hrvatsku kao snažno turistički orijentiranu ekonomiju.

Graf broj 2 donosi prikaz broja fiskaliziranih računa po mjesecima u obuhvatnom razdoblju siječanj–srpanj 2026. u usporedbi s istim razdobljem 2025. i potvrđuje stabilan rast broja transakcija uz posebno izražen sezonski vrhunac u srpnju, koji s 167,55 milijuna računa u 2026. nadmašuje srpanjski rezultat iz 2025. za 5,97 milijuna računa, ili 3,70%.

Usporedba iznosa fiskaliziranih računa po mjesecima između 2026. i 2025. godine — prikazana za svaki od sedam mjeseci (u grafu broj 3)— naglašava da je nominalni rast prometa prisutan u svim promatranim mjesecima bez iznimke. Posebno je relevantan podatak za travanj, koji je ostvario najmanji nominalni rast od 5,03%, i to unatoč najsnažnijem CPI impulsu od 5,80% u tom mjesecu, što znači da je realni rast prometa u travnju bio negativan i iznosio je -0,94%. Isto vrijedi i za svibanj, gdje je nominalni rast od 5,99% bio gotovo izjednačen s inflacijom od 5,20%, ostavljajući realni rast tek na 0,76%.

Regionalna distribucija prometa: dominacija Grada Zagreba i primorskih županija

Graf broj 4, koji prikazuje iznose fiskaliziranih računa u trgovini na malo po županijama za cijelo promatrano razdoblje siječanj–srpanj 2026. potvrđuje visoku geografsku koncentraciju maloprodajnog prometa. Grad Zagreb daleko prednjači s prometom od 3,73 mlrd € i udjelom od 22,00% ukupnog prometa, uz 199,02 milijuna izdanih računa i prosječnim iznosom od 18,76 €. Na drugom je mjestu Splitsko-dalmatinska županija s 2,06 mlrd € i udjelom od 12,00%, ostvarenim kroz 117,82 milijuna računa te prosječnim iznosom od 17,48 €. Treće mjesto zauzima Primorsko-goranska županija s 1,30 mlrd € i 71,71 milijuna računa (udio 8,00%), dok Zagrebačka i Istarska županija dijele četvrto i peto mjesto s udjelima od 7,00% svaka — Zagrebačka s 1,26 mlrd € (prosječni iznos 20,11 €), Istarska s 1,20 mlrd € (prosječni iznos 19,05 €).

Tablica broj 3 donosi prikaz pokazatelja fiskalizacije u trgovini na malo u svim županijima, uključujući grad Zagreb, za siječanj–srpanj 2026. i ukazuje na značajne razlike u prosječnim iznosima po računu. Zagrebačka županija predvodi s prosječnim iznosom od 20,11 € po računu, slijedi Istarska (19,05 €), Zadarska (18,97 €) i Grad Zagreb (18,76 €), što upućuje na višu razinu potrošnje po transakciji u tim sredinama. Na drugom kraju ljestvice nalaze se Vukovarsko-srijemska (15,47 €), Brodsko-posavska (16,11 €) i Požeško-slavonska županija (16,29 €), koje bilježe najniže prosječne iznose i najmanji udio u ukupnom prometu (2,00%, 3,00% i 1,00% redom). Pet najvećih županija zajedno obuhvaća 54,00% ukupnog prometa, što potvrđuje visoku prostornu koncentraciju maloprodajne aktivnosti.

Distribucija prometa po danima u tjednu

Analiza distribucije fiskaliziranih iznosa po danima u tjednu za promatrano razdoblje siječanj–srpanj 2026. (prikazana u grafu broj 5, i to po danima za 2025. i 2026. godinu) pokazuje da petak i subota dijele vodeće pozicije s po 17,00% ukupnog prometa — petak s iznosom od 2,86 mlrd € i 157,99 milijuna računa, subota s iznosom od 2,86 mlrd € i 142,16 milijuna računa. Zanimljivo, dok subota i petak imaju gotovo identičan ukupni iznos, petak bilježi više računa, ali s nešto nižim prosječnim iznosom po transakciji, što potvrđuju i podaci o prosječnim iznosima iz dnevnih usporedbi (petak 18,10 €, subota 20,15 €). Radni dani od ponedjeljka do četvrtka kreću se u rasponu od 15,00% svaki, s iznosima između 2,44 mlrd € (utorak) i 2,59 mlrd € (ponedjeljak), dok nedjelja s tek 6,00% udjela i 925,77 milijuna € ostaje daleko najmirniji dan, što je u skladu s ograničenim radnim vremenom nedjeljom.

Graf broj 6 koji prikazuje udio fiskaliziranih iznosa po danima u tjednu u trgovini na malo za promatrano razdoblje siječanj–srpanj 2026. potvrđuje dominaciju vikenda — petak i subota zajedno čine 34,00% tjednog prometa — uz jasno isticanje nedjelje kao dana s najnižom potrošačkom aktivnošću (u skladu s ograničenim radnim vremenom).

Inflacijski kontekst i realni rast

Graf broj 7 koji prikazuje indeks potrošačkih cijena — godišnju stopu promjene za siječanj–srpanj 2026. pokazuje kretanje stopa inflacije s vrhuncem u travnju na razini od 5,80%. Inflacija je rasla od 3,40% u siječnju do 4,80% u ožujku i dosegla vrh u travnju (5,80%), a potom se postupno smanjivala: svibanj 5,20%, lipanj 4,50%, srpanj 3,90%. Gledajući cjelokupno promatrano razdoblje, korigirani (realni) rast prometa za svaki je mjesec konzistentno ispod nominalnog: najmanji realni rast zabilježen je u travnju (-0,94%), dok je najveći realni rast ostvaren u ožujku (6,31% nominalno naspram 4,80% CPI, što daje realni rast od oko 1,44%). Srpanj je mjesec s realnim rastom iznad 3,00% — nominalni rast od 7,49% i CPI od 3,90%, daju realni rast od oko 3,46%, što potvrđuje da je ljetna turistička sezona donijela i stvarno povećanje maloprodajne aktivnosti, a ne tek inflacijski efekt. U cjelini, sedam promatranih mjeseci bilježi nominalni rast prometa koji u većini slučajeva nadilazi inflaciju, no realni rast ostaje umjeren i kreće se ispod 4,00% u svim mjesecima.

Zaključak

Fiskalizirani promet u segmentu trgovine na malo u prvim sedam mjeseci 2026. pokazuje stabilan nominalni rast koji je u svim promatranim mjesecima nadilazio prethodnu godinu, no inflacijski pritisak — posebno izražen u travnju i svibnju — usporio je realni rast potrošnje. Geografska koncentracija prometa ostaje visoka. Tako Grad Zagreb sam generira 22,00% ukupnog prometa, dok pet najvećih županija zajedno čine više od polovice ukupnog maloprodajnog prometa. Dinamika po danima u tjednu potvrđuje da petak i subota ostaju ključni trgovački dani s ukupno 34,00% tjednog prometa, dok srpanjski rezultat — realni rast od oko 3,46% uz 3,13 mlrd € prometa — ukazuje da je turistička sezona 2026. pozitivno utjecala i na trgovinu na malo.