Ličko-senjski katalog podataka, VI 2026. – VI 2025. i 2025.

Uvod

Ličko-senjska županija ulazi u 2026. godinu s rastom zaposlenosti, plaća i broja stanovnika, ali uz slabiji turistički početak godine. Prvo polugodište 2026. obilježio je snažan pad nezaposlenosti. Prosječan broj nezaposlenih iznosio je 862 osobe, 17,5% manje nego godinu ranije, a krajem lipnja evidentirano ih je samo 617. Plaće rastu i dalje: prosječna neto plaća u prvom polugodištu iznosila je 1.402 eura (+7,4%), a bruto 1.925 eura (+8,6%). Depoziti kućanstava porasli su na 396,5 milijuna eura (+4,2%), a krediti na 239,8 milijuna eura (+6,6%).

Turizam, najvažnija djelatnost županije, u prvom je polugodištu zabilježio 245.375 dolazaka i 707.862 noćenja, 2,9% noćenja manje nego godinu ranije. Pad dolazi od stranih gostiju, dok domaći segment raste više od 15%. Fiskalizirani promet u prvom polugodištu iznosio je 296,3 milijuna eura. Na usporedivoj osnovi, bez transakcijskih računa, veći je 1,9%, a rast je koncentriran u ugostiteljstvu (+14,4%). Broj poslovnih subjekata porastao je na 3.348 (+1,9%), ali je broj aktivnih pravnih osoba blago smanjen.

U 2025. godini broj stanovnika porastao je treću godinu zaredom, na 43.591 krajem godine (+0,9%). Doseljavanje (+776) dvostruko je nadmašilo prirodni pad (−385). Izvoz je dosegao 83,3 milijuna eura (+5,4%), gotovo trostruko više od uvoza. Stambena gradnja usporila je nakon rekordne 2024.: dozvole su izdane za 237 stanova (−37,6%), a raste nestambena gradnja. Općinski sud u Gospiću smanjio je broj neriješenih predmeta za 11,8%, a očekivano trajanje rješavanja s 424 na 339 dana. Posljednji podatak o bruto dodanoj vrijednosti, za 2023., iznosi 618,1 milijun eura, uz nominalni rast od 14,8%, koji su predvodili građevinarstvo i turizam.

Turizam

U 2025. u županiji je zabilježeno 770.049 dolazaka turista i 2.969.106 noćenja. Strani gosti ostvarili su 89,2% dolazaka i 91,5% noćenja, a prosječan boravak iznosio je 3,86 noćenja, kod stranih gostiju 3,95, a kod domaćih 3,04. Prema godišnjem podatku DZS-a, registrirano je 15.643 soba, apartmana i mjesta za kampiranje s 42.708 stalnih postelja, što daje oko 69,5 noćenja po stalnoj postelji. Prvo polugodište donijelo je 32,1% godišnjih dolazaka, ali samo 24,5% noćenja.

U prvom polugodištu 2026. zabilježeno je 245.375 dolazaka i 707.862 noćenja. U odnosu na isto razdoblje 2025. dolasci su manji 0,8%, a noćenja 2,9%. Kapaciteti su istodobno veći: u lipnju 2026. registrirano je 13.673 jedinica (+4,2%) s 37.492 stalne postelje (+4,4%), pa je broj noćenja po stalnoj postelji smanjen s 20,3 na 18,9.

Pad u cijelosti dolazi od inozemne potražnje: strani dolasci manji su 3,8%, a strana noćenja 5,2%, odnosno 33.414 noćenja manje. Domaći segment raste snažno, dolasci 17,6%, a noćenja 15,2% (12.477 više), ali to nije dovoljno da nadoknadi pad stranih gostiju. Udio stranih gostiju u noćenjima smanjen je s 88,7% na 86,6%, a prosječan boravak skraćen je s 2,95 na 2,88 noćenja.

Nezaposlenost

U 2025. u županiji je prosječno mjesečno bilo evidentirano 979 nezaposlenih osoba, što je 1,21% ukupne nezaposlenosti u Hrvatskoj. Nezaposlenost ima izražen sezonski obrazac: u prvom polugodištu prosjek je iznosio 1.045 osoba, a u drugom 912, dok je krajem godine, nakon završetka turističke sezone, evidentirano 1.105 nezaposlenih.

U prvom polugodištu 2026. prosječan broj nezaposlenih iznosio je 862 osobe, što je 183 osobe, odnosno 17,5% manje nego u istom razdoblju 2025. Krajem lipnja 2026. evidentirano je 617 nezaposlenih, 156 osoba ili 20,2% manje nego godinu ranije.

Nezaposlenost u županiji pada brže od državnog prosjeka. Na razini Hrvatske prosječan broj nezaposlenih u prvom polugodištu manji je 14,3%, a stanje krajem lipnja 15,2%. Udio županije u ukupnoj nezaposlenosti time je smanjen s 1,23% na 1,19%.

Fiskalizirani promet

U 2025. u županiji je fiskalizirano 40.903.101 račun u ukupnom iznosu od 712,8 milijuna eura, uz prosječnu vrijednost računa od 17,43 eura. Gotovina čini dvije trećine računa (66,6%), ali manje od polovice iznosa (47,0%). Kartice pokrivaju 30,2% računa i 51,2% iznosa, jer je prosječni kartični račun (29,54 eura) više nego dvostruko veći od gotovinskog (12,30 eura). Trgovina ostvaruje 65,3% ukupnog iznosa (465,3 milijuna eura), a smještaj i ugostiteljstvo 23,0% (163,7 milijuna eura). Prvo polugodište donijelo je 40,9% godišnjeg broja računa i 38,2% iznosa. Županija sudjeluje s 1,48% u ukupnom fiskaliziranom prometu Hrvatske.

U prvom polugodištu 2026. fiskalizirano je 16.858.100 računa u iznosu od 296,3 milijuna eura. U odnosu na isto razdoblje 2025. broj računa veći je 0,7%, a iznos 8,7%. Iskazani rast nije izravno usporediv: od 1. siječnja 2026. fiskaliziraju se i transakcijska plaćanja. Ta je kategorija porasla s 0,6 na 19,1 milijun eura i sama donosi 6,8 postotnih bodova rasta. Bez nje iznos raste 1,9%, a isključe li se i višestruki načini plaćanja (s 3,0 na 5,8 milijuna eura), rast iznosi 0,9%.

Po načinima plaćanja slika je neuobičajena. Broj gotovinskih računa manji je 3,5%, ali je njihov iznos veći 3,4%. Kod kartica je obrnuto: broj računa raste 8,1%, a iznos pada 1,6%. Prosječni kartični račun smanjen je s 29,14 na 26,54 eura, a gotovinski povećan s 11,54 na 12,36 eura. To upućuje na širenje kartičnog plaćanja na manje kupnje. Udio gotovine u broju računa pao je s 68,9% na 66,0%, a udio kartice porastao s 27,9% na 29,9%.

Rast je na usporedivoj osnovi gotovo u cijelosti koncentriran u smještaju i ugostiteljstvu. Ondje iznos raste 21,5%, odnosno 14,4% bez transakcijskih računa. Trgovina, koja nosi dvije trećine prometa, na usporedivoj je osnovi manja 0,8%, a ostale djelatnosti 3,1%. Snažan rast pojedinih djelatnosti gotovo je u cijelosti posljedica proširenja fiskalizacije. Primjerice, građevinarstvo raste 366,5%, a od toga su 4,0 milijuna eura transakcijski računi.

Rast ugostiteljskog prometa od 14,4% ostvaren je unatoč padu turističkih noćenja od 2,9% u istom razdoblju. To upućuje na veću potrošnju po gostu, rast cijena ili snažniji domaći segment (domaća noćenja +15,2%). Iz ovih podataka te se učinke ne može razdvojiti.

Plaće

U 2025. prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u županiji iznosila je 1.328 eura, a bruto plaća 1.813 eura. Prema indeksima DZS-a, plaće su u 2025. porasle približno 8,9% neto i 9,8% bruto u odnosu na 2024., što je nešto sporije od državnog rasta (10,1% neto).

U prvom polugodištu 2026. prosječna neto plaća iznosila je 1.402 eura, a bruto plaća 1.925 eura. U odnosu na isto razdoblje 2025. neto plaća veća je 96 eura, odnosno 7,4%, a bruto 152 eura, odnosno 8,6%.

Isti obrazac potvrđuje i lipanj kao posljednji mjesec razdoblja. U lipnju 2026. prosječna neto plaća iznosila je 1.423 eura, a bruto plaća 1.961 euro. U odnosu na lipanj 2025. neto plaća veća je 97 eura, odnosno 7,3%, a bruto 151 euro, odnosno 8,3%.

Depoziti i krediti kućanstava

Krajem 2025. ukupni depoziti kućanstava u županiji iznosili su 397,1 milijun eura, a dani krediti 230,5 milijuna eura. Depoziti su premašivali kredite za 166,6 milijuna eura, a omjer kredita i depozita iznosio je 58,1%. Najveći dio depozita držao se na transakcijskim računima (69,3%), a slijedili su oročeni (25,5%) i štedni depoziti (5,2%).

Na dan 30. lipnja 2026. depoziti kućanstava iznosili su 396,5 milijuna eura, a dani krediti 239,8 milijuna eura. U odnosu na stanje godinu ranije depoziti su veći 15,9 milijuna eura, odnosno 4,2%, a krediti 14,8 milijuna eura, odnosno 6,6%. Krediti rastu brže od depozita, pa je omjer kredita i depozita porastao s 59,1% na 60,5%.

Rast depozita u cijelosti dolazi od transakcijskih računa, koji su veći 23,4 milijuna eura, odnosno 9,1%. Oročeni depoziti istodobno su manji 7,9 milijuna eura (−7,6%), a štedni blago rastu (+1,9%). Kućanstva dakle premještaju sredstva s oročenih depozita na transakcijske račune, pa je udio oročenih depozita u ukupnim depozitima smanjen s 27,3% na 24,2%.

U prvom polugodištu 2026. depoziti su praktički stagnirali: u odnosu na kraj 2025. manji su 0,1%. Pad oročenih depozita (−5,2 milijuna eura) gotovo je u cijelosti poništio rast transakcijskih računa (+4,8 milijuna eura). Krediti su u istom razdoblju porasli 4,0%.

Struktura poslovnih subjekata

Krajem 2025. u županiji su bile registrirane 2.271 pravne osobe, od kojih je 1.452 bilo aktivno, te 932 subjekta u obrtu i slobodnim zanimanjima. Ukupno je to bilo 3.203 poslovna subjekta. Među aktivnim pravnim osobama dvije trećine (67,7%) čine trgovačka društva, a gotovo trećinu ustanove, udruge, fondovi i organizacije. Prema obliku vlasništva 66,1% aktivnih pravnih osoba je u privatnom vlasništvu, a 30,5% nema vlasništva (uglavnom udruge i ustanove). Stanja krajem godine sezonski su niža: dio obrta i pravnih osoba vezanih uz turizam izvan sezone miruje, pa je broj obrta krajem 2025. bio za 101 manji nego u lipnju.

Na dan 30. lipnja 2026. bile su registrirane 2.302 pravne osobe i 1.046 subjekata u obrtu i slobodnim zanimanjima, ukupno 3.348 poslovnih subjekata. To je 63 subjekta, odnosno 1,9% više nego godinu ranije. Broj registriranih pravnih osoba veći je 2,2%, a obrta i slobodnih zanimanja 1,3%.

Broj aktivnih pravnih osoba istodobno je manji 1,0%, s 1.512 na 1.497. Pad je u cijelosti izvan poduzetničkog sektora: aktivnih ustanova, udruga, fondova i organizacija manje je 17. Broj aktivnih trgovačkih društava ostao je praktički nepromijenjen (+3), uz pomak prema društvima s ograničenom odgovornošću: aktivnih d.o.o. više je 9, a j.d.o.o. manje 6. Udio aktivnih u registriranim pravnim osobama smanjen je sa 67,1% na 65,0%. Registrira se dakle više subjekata nego ih je stvarno aktivno.

Po djelatnostima (NKD 2025.) najviše je aktivnih pravnih osoba u ostalim uslužnim djelatnostima (258, većinom udruge), smještaju i ugostiteljstvu (191), umjetnosti, sportu i rekreaciji (166) te građevinarstvu (159). Promjene u odnosu na lipanj 2025. su male. Najveći pad bilježe ostale uslužne djelatnosti (−11), a rast smještaj i ugostiteljstvo (+3) te prerađivačka industrija (+2).

Robna razmjena

U 2025. izvoz iz županije iznosio je 83,3 milijuna eura, a uvoz 28,3 milijuna eura. Ukupna robna razmjena iznosila je 111,7 milijuna eura. Izvoz je u odnosu na 2024. veći 5,4%, a uvoz manji 2,3%, pa je ukupna razmjena porasla 3,3%. Trgovinski saldo je pozitivan i iznosi 55,0 milijuna eura, prema 50,1 milijun eura godinu ranije. Pokrivenost uvoza izvozom povećana je s 273% na 294%, pa je izvoz gotovo trostruko veći od uvoza.

Izvoz je izrazito koncentriran: tri najveća partnera čine 80,6% ukupnog izvoza. Najveći izvozni partner je Njemačka s 35,1 milijun eura (42,1% izvoza), no izvoz je ovo godine manji za 14,7%. Slijede Austrija s 23,3 milijuna eura (28,0%, +9,5%) i Italija s 8,7 milijuna eura (10,5%), u koju se izvoz udvostručio. Pad izvoza u Njemačku tako je nadoknađen rastom prema Italiji, Austriji i manjim tržištima. Na tržišta Europske unije odlazi 88,2% izvoza.

Na uvoznoj strani najveći je partner također Njemačka sa 6,6 milijuna eura (23,1% uvoza, +61,1%). Slijede Francuska s 4,9 milijuna eura (17,5%, +88,3%) i Slovenija s 3,9 milijuna eura (13,8%), iz koje je uvoz manji 55,6%. Iz zemalja Europske unije dolazi 83,7% uvoza.

Po djelatnostima, prema organizacijskom načelu, izvoz nose rudarstvo i vađenje te prerađivačka industrija, zajedno 79,0 milijuna eura (94,8% izvoza). Njihov međusobni odnos nije usporediv s 2024. U 2024. gotovo sav izvoz bio je razvrstan u prerađivačku industriju (75,3 milijuna eura), a u 2025. većina u rudarstvo i vađenje (63,7 milijuna eura). Takav skok upućuje na promjenu razvrstavanja djelatnosti glavnog izvoznika, a ne na stvarnu promjenu strukture. Zajedno te dvije djelatnosti bilježe rast od 2,9%.

Građevina

U 2025. u županiji su izdane 224 građevinske dozvole, 2,6% manje nego 2024. Od toga su 202 dozvole za zgrade (+2,0%), a 22 za ostale građevine (−31,3%). Dozvolama je predviđena izgradnja zgrada ukupne površine 47.899 m², 15,2% manje nego godinu ranije.

Stambena gradnja je u padu. Dozvole su izdane za 237 stanova ukupne korisne površine 22.655 m², 37,6% stanova i 33,4% površine manje nego 2024. Stanovi su pritom veći: prosječna površina povećana je s 89,5 na 95,6 m². Pad treba promatrati u odnosu na izrazito jaku 2024. godinu: broj stanova u 2025. tek je nešto ispod prosjeka razdoblja 2016.–2025. (256 stanova godišnje), a površina stambenih zgrada (28.186 m²) blizu je desetogodišnjeg prosjeka.

Nestambena gradnja istodobno raste. Površina nestambenih zgrada povećana je 58,4%, na 19.713 m², pa se struktura pomaknula s gotovo isključivo stambene prema mješovitijoj gradnji. Udio nestambenih zgrada u ukupnoj površini porastao je s 22,0% na 41,2%.

Predviđena vrijednost radova prema izdanim dozvolama iznosi 119,5 milijuna eura. Najveći dio odnosi se na nestambene zgrade (40,2 milijuna eura, 33,6%) i stambene zgrade (38,3 milijuna eura, 32,0%). Slijedi prometna infrastruktura s 31,6 milijuna eura (26,4%), a na cjevovode, komunikacijske i električne vodove otpada 6,2 milijuna eura. Pravne osobe investitori su u 69,8% vrijednosti radova (83,4 milijuna eura), a fizičke osobe u 30,2% (36,1 milijun eura). Fizičke osobe ulažu isključivo u zgrade, gdje čine 46,0% vrijednosti, dok ostale građevine u cijelosti financiraju pravne osobe.

Transport

U 2025. u županiji je bilo registrirano 33.038 cestovnih motornih vozila, 1.298 ili 4,1% više nego 2024. Broj vozila raste kontinuirano, pa je od 2022. povećan za gotovo 14%. Osobnih vozila bilo je 22.803 (+3,8%), što je 69,0% svih registriranih vozila. Slijede kamioni (3.823, +5,4%) i poljoprivredni traktori (3.654, +2,8%).

Teretni promet bilježi pad na cesti i na željeznici. Cestovni prijevoz robe iznosio je 573 tisuće tona, 16,7% manje nego godinu ranije. To je treća uzastopna godina pada, s 1.563 tisuće tona u 2022. Podatak se odnosi na prijevoz koji obavljaju prijevoznici sa sjedištem u županiji, pa na njega snažno utječe poslovanje malog broja tvrtki. U željezničkom prometu utovareno je 614 tisuća tona robe, 59,8% manje nego 2024., što je najniža razina od 2017. Putnički promet željeznicom je skroman, s oko 8 tisuća otputovalih putnika.

Zabilježeno je 250 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, 2,0% manje nego 2024., u kojima je ozlijeđeno 366 osoba, odnosno 1,1% manje.

Obrazovanje

U pedagoškoj godini 2025./2026. u županiji je djelovalo 16 dječjih vrtića i drugih pravnih osoba koje ostvaruju program predškolskog odgoja, jedna manje nego godinu ranije. Predškolski odgoj pohađa 1.502 djece, 8,7% više nego 2024./2025. To je četvrta uzastopna godina rasta: od 2022./2023. broj djece povećan je za 285, odnosno 23%. Uz manji broj ustanova, prosječan broj djece po ustanovi porastao je s 81,3 na 93,9.

U osnovnom obrazovanju djelovale su 43 škole, dvije manje nego godinu ranije, s 3.013 učenika (−0,9%). Broj učenika osnovnih škola posljednjih je godina stabilan, oko 3.000. U srednjem obrazovanju djelovalo je 10 ustanova, kao i prethodne godine, s 1.058 učenika, 3,6% više. Time je zaustavljen višegodišnji pad: broj srednjoškolaca smanjivao se od 1.128 u 2022./2023. do 1.021 u 2024./2025.

Na stručnim i sveučilišnim studijima u zimskom semestru 2024./2025. bilo je upisano 1.239 studenata s prebivalištem u županiji, gotovo jednako kao godinu ranije (+0,2%). Od toga je 829 redovitih studenata, 2,2% manje nego prethodne godine. Studij je u 2025. završilo 268 studenata, dva više nego 2024., od kojih 177 redovitih.

Kretanje stanovništva

Prema procjeni DZS-a, sredinom 2025. u županiji je živjelo 43.402 stanovnika, a krajem godine 43.591. To je 391 stanovnik, odnosno 0,9% više nego krajem 2024. Broj stanovnika raste treću godinu zaredom, a rast u cijelosti proizlazi iz doseljavanja.

Živorođeno je 342 djece, 1,2% manje nego 2024., a umrlo je 727 osoba, 7,4% manje. Prirodni prirast ostaje negativan i iznosi −385, u usporedbi s −439 godinu ranije. Na 100 umrlih rođeno je 47 djece, naspram 44 u 2024.

Saldo ukupne migracije pozitivan je i iznosi +776, u odnosu na +812 u 2024. Doselilo se 1.678 osoba (+1,5%), a odselilo 902 (+7,3%). Većina doseljenih dolazi iz inozemstva (1.190 osoba), pa saldo prema inozemstvu iznosi +704, naspram +760 godinu ranije. Saldo prema drugim županijama iznosi +72, u usporedbi s +52 godinu ranije. Pozitivan migracijski saldo dvostruko je veći od prirodnog pada, pa je ukupna promjena broja stanovnika od +391 blago veća nego 2024. kada je iznosila +373.

Krajem 2025. u županiji je bilo 5.614 djece do 14 godina (12,9% stanovništva), 26.645 osoba u dobi od 15 do 64 godine (61,1%) i 11.332 osobe starije od 65 godina (26,0%). Stanovništvo nastavlja stariti: na 100 djece do 14 godina dolazi 202 osobe starije od 65, prema 199 godinu ranije.

Sklopljeno je 149 brakova, 12,9% manje nego 2024., a razvedeno 55, dva više.

Bruto dodana vrijednost

Bruto dodana vrijednost u bazičnim cijenama iznosila je u 2023. godini 618,1 milijun eura, prema 538,6 milijuna eura u 2022. Nominalni rast iznosi 14,8%. Po stanovniku to je približno 14.470 eura.

Najveći dio vrijednosti stvara skupina trgovine, prijevoza, smještaja i ugostiteljstva, sa 164,7 milijuna eura ili 26,6% ukupnog BDV-a. Slijede javni sektor (javna uprava, obrazovanje i zdravstvo) sa 112,6 milijuna eura ili 18,2% te građevinarstvo s 91,1 milijunom eura ili 14,7%. Poslovanje nekretninama čini 12,3%, a industrija i poljoprivreda po oko 9,7%. Prerađivačka industrija sama sudjeluje sa samo 3,3%.

Rast u 2023. nosile su tri djelatnosti. Građevinarstvo je poraslo 64,5% i samo donijelo 6,6 postotnih bodova ukupnog rasta od 14,8%. Trgovina, prijevoz, smještaj i ugostiteljstvo donijeli su 4,5 postotnih bodova (rast 17,3%), a javni sektor 2,4 boda (rast 12,9%). Najbrže su, s niže razine, rasle i stručne i administrativne djelatnosti (40,5%). Pad bilježe poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (7,1%) te poslovanje nekretninama (1,1%). Snažan rast građevinarstva pomaknuo je strukturu: njegov je udio porastao s 10,3% na 14,7%, dok je udio poljoprivrede smanjen s 11,9% na 9,6%.

Pravosuđe

Na početku 2025. Općinski sud u Gospiću imao je 5.600 neriješenih predmeta. Tijekom godine zaprimljeno je 4.969 predmeta, 5,3% više nego 2024., a riješeno 5.316, 9,9% više. U rad drugom sudu prema članku 11. Zakona o sudovima dodijeljeno je 316 predmeta. Na kraju godine ostalo je 4.937 neriješenih predmeta, 11,8% manje nego godinu ranije.

Stopa rješavanja (CR) iznosila je 1,0698, prema 1,0250 u 2024., što znači da je sud riješio više predmeta nego što ih je zaprimio. Očekivano trajanje rješavanja (DT) smanjeno je s 424 na 339 dana, odnosno 20,0%.

Uz nepromijenjen broj od 35 rješavatelja, broj neriješenih predmeta po rješavatelju smanjen je sa 160 na 141.

Neriješenih predmeta starijih od deset godina bilo je 64, odnosno 22,9% manje nego 2024. Njihov udio u ukupnom broju neriješenih predmeta smanjen je s 1,48% na 1,30%.