Robni izvoz Hrvatske porastao je sa 7,5 na 16,8 milijardi eura između 2015. i 2025., odnosno 124 %. Europski je izvoz u istom razdoblju porastao 61 %. Udio strojeva i transportne opreme, uobičajenog pokazatelja složenije proizvodnje, popeo se s 23,4 % na 26,7 %, a zaostatak za europskim prosjekom smanjio se s 12,9 na 8,7 postotnih bodova.
U deset godina hrvatski je robni izvoz porastao 124 %, sa 7,5 na 16,8 milijardi eura mjereno u tekućim cijenama. Izvoz EU27 porastao je 61 %.
Uvoz je, međutim, rastao još brže — 146 %, sa 14,2 na 35,0 milijardi eura. Zbog toga se pokrivenost uvoza izvozom smanjila s 52,6 % na 47,9 %, a robni deficit povećao sa 6,7 na 18,3 milijarde eura.
Ta dva kretanja opisuju isto gospodarstvo iz dva kuta. Izvozni kapacitet raste brže nego u Europi, ali domaća potražnja raste još brže i povlači uvoz. To se poklapa s podacima o strukturi rasta BDP-a, gdje osobna potrošnja daje najveći doprinos.
Grafikon prikazuje udio svake skupine proizvoda u ukupnom izvozu 2015. i 2025., uz oznaku europskog prosjeka za 2025.
Najveći pomak prema gore ima hrana, piće i duhan, s 9,8 % na 14,2 %. Ta je skupina danas iznad europskog prosjeka od 11,8 %.
Strojevi i transportna oprema rastu s 23,4 % na 26,7 %, a kemijski proizvodi s 10,0 % na 11,8 %.
Najveći pad ima skupina ostalih gotovih proizvoda, s 37,6 % na 30,9 %. Riječ je o proizvodima razvrstanima prema materijalu — obrađeno drvo, metalni proizvodi, tekstil. Ta je skupina i dalje znatno iznad europskog prosjeka od 26,2 %.
Smanjuju se i udjeli sirovina, s 8,4 % na 6,6 %.
Udio prerađevina u ukupnom izvozu, dakle skupina SITC 5 do 8, iznosi 69,4 % u 2025. prema 71,0 % u 2015. Europski prosjek je 78,4 %.
Na prvi pogled nema promjene. Promjena je, međutim, unutar te skupine.
Hrvatska je smanjila udio proizvoda razvrstanih po materijalu za 6,7 postotnih bodova i povećala udio strojeva i transportne opreme za 3,2 boda. Zaostatak za europskim prosjekom u toj skupini smanjio se s 12,9 na 8,7 postotnih bodova.
To je pomak prema proizvodima koji u pravilu nose višu dodanu vrijednost, iako se odvija sporo.
Godina 2022. odstupa od obrasca: udio mineralnih goriva skočio je na 17,3 % izvoza zbog cjenovnog šoka, što je privremeno snizilo udio svih ostalih skupina. Do 2023. struktura se vraća na prijašnju putanju.
U 2025. hrvatski izvoz ima natprosječan udio:
Ispodprosječan udio ima kod:
Obrazac je prepoznatljiv za gospodarstvo koje sustiže razvijenija: veći udio resursno utemeljenih i materijalno definiranih proizvoda, manji udio složene strojogradnje i kemijske industrije.
Izvozna baza se širi brže od europske. Udvostručenje izvoza u deset godina, uz rast europskog izvoza od 61 %, znači stvarno povećanje tržišnog udjela.
Pomak prema strojevima je stvaran, ali postupan. Tri postotna boda u deset godina znači da bi po sadašnjoj dinamici dostizanje europskog prosjeka trajalo desetljećima. Za poduzeća u tom sektoru to je istodobno pokazatelj rasta i prostora koji ostaje.
Rast prehrambenog izvoza vrijedi pratiti. Skupina koja je 2015. bila znatno ispod europskog prosjeka danas je iznad njega. To je najbrža strukturna promjena u promatranom razdoblju.
Deficit se produbljuje zbog uvoza, ne zbog slabog izvoza. Za tumačenje robne bilance važno je da izvoz raste brže od europskog prosjeka; širenje deficita posljedica je snažne domaće potražnje.
Izvor: Eurostat, ext_lt_intratrd — trgovina država članica po skupinama proizvoda SITC. Vrijednosti izvoza i uvoza u milijunima eura, partner: svijet. Obuhvaćeno je sedam skupina proizvoda prema standardnoj Eurostatovoj agregaciji, za Hrvatsku i EU27, za razdoblje 2015.–2025.
Podjela na primarne proizvode i prerađevine slijedi standardnu praksu: skupine SITC 0 do 4 (hrana, sirovine, goriva) su primarni proizvodi, skupine 5 do 8 (kemikalije, proizvodi po materijalu, strojevi, razni gotovi proizvodi) su prerađevine, skupina 9 je nerazvrstano.
Udio strojeva i transportne opreme (SITC 7) prati se zasebno kao uobičajen pokazatelj složenije proizvodnje.
Sve su vrijednosti u tekućim cijenama i nisu prilagođene inflaciji. Dio rasta izvoza i uvoza posljedica je rasta cijena, osobito u razdoblju 2021.–2023. Udjeli pojedinih skupina, koji su u središtu ove analize, na to nisu osjetljivi.
Skupina SITC 7 nije istoznačna s pojmom visoke tehnologije. Ona obuhvaća i strojogradnju srednje složenosti. Za mjerenje udjela visoke tehnologije postoji zasebna Eurostatova baza s drukčijom definicijom.
Godina 2022. iskrivljena je cjenovnim šokom na tržištu energije, zbog čega udio mineralnih goriva te godine ne odražava promjenu u fizičkoj strukturi izvoza.
Analiza obuhvaća samo robnu razmjenu. Usluge, u kojima Hrvatska ima izražen suficit zbog turizma, nisu uključene, pa se robni deficit ne smije tumačiti kao ukupna vanjskotrgovinska pozicija.
Podaci za posljednju godinu su preliminarni i podložni reviziji.
