Karlovačka županija, katalog podataka za srpanj 2026. godine

Turizam Karlovačke županije u lipnju 2026: dolasci turista dosegli 11.893 (rast 15,48% mjesečno, 2,93% godišnje), noćenja 25.224 uz rast od 17,30% mjesečno i 10,19% godišnje, uz veći doprinos stranih gostiju.

Hrvatski izvoz udvostručen u deset godina, a mijenja se i njegov sastav

Robni izvoz Hrvatske porastao je sa 7,5 na 16,8 milijardi eura između 2015. i 2025., odnosno 124 %. Europski je izvoz u istom razdoblju porastao 61 %. Udio strojeva i transportne opreme, uobičajenog pokazatelja složenije proizvodnje, popeo se s 23,4 % na 26,7 %, a zaostatak za europskim prosjekom smanjio se s 12,9 na 8,7 […]

Osnivanje i opstanak poduzeća: Hrvatska iznad europskog prosjeka

Preživljavanje poduzeća u Hrvatskoj nadmašuje EU27 prosjek u svim analiziranim sektorima, s najvećim odmakom u Obrazovanju (+10,69 postotnih bodova), dok kohorta 2021. bilježi najbrži dvogodišnji pad u Smještaju i ugostiteljstvu (−16,15 postotnih bodova).

Hrvatska prema europskoj produktivnosti: napredak svugdje osim u industriji

Indeks digitalnih vještina u rudarstvu i opskrbi energijom bilježi pad od gotovo 20 postotnih bodova između razdoblja 2015.–2017. i 2022.–2024., dok preradivačka industrija, vodoopskrba i obrazovanje bilježe umjeren rast.

Obnova kapitala: 2015. devet sektora nije ulagalo dovoljno, 2024. nijedan

Investicijska aktivnost hrvatskih nefinancijskih poduzeća 2015.–2019. bilježi snažan rast: bruto investicije porasle su s 8.684,00 mil. € na 12.221,00 mil. €, a stopa obnove kapitala s 1,14 na 1,30.

Regionalne razlike u BDP-u po stanovniku: manje nego 2015.

Regionalne razlike u BDP-u po stanovniku između hrvatskih županija blago su se smanjile od 2015. do 2019., no pet najsiromašnijih kontinentalnih županija istovremeno bilježi pad stanovništva od 15,00% do 17,90%.

Manje radno sposobnih, više zaposlenih: kako je hrvatsko tržište rada popunilo prazninu

Radne dozvole za strane radnike u Hrvatskoj rasle su od 82.000 u 2021. do rekordnih 206.500 u 2024., dosežući udio od 12,60% u ukupnoj zaposlenosti, dok 2025. bilježi prvi pad na 170.700 dozvola (10,30%).

Plaće i produktivnost: što se promijenilo nakon 2022.

Produktivnost rada u Hrvatskoj rasla je od 2015. do 2019. s indeksom 100,0 na 108,8, uz BDP po stalnim cijenama koji je u istom razdoblju porastao s 45,49 na 51,58 milijardi €, dok su naknade zaposlenima rasle brže od produktivnosti u 2018.

Deset godina hrvatskog gospodarstva: koliko je zapravo poraslo

BDP doprinosi komponenti 2016.–2020.: osobna potrošnja i investicije ključni su pokretači rasta, dok je 2020. neto izvoz s doprinosom od −6,40 postotnih bodova i pad osobne potrošnje srušili BDP za −8,30%.

Cijene i plaće: kako se Hrvatska približava europskom prosjeku

Između 2020. i 2025. hrvatska satnica porasla je s 46,5 % na 61,8 % prosjeka EU27. Razina cijena istodobno se popela sa 64,2 na 74,0. Kupovna moć plaća pritom je rasla nešto brže od cijena — suprotno od uvriježene pretpostavke da su cijene stigle u Europu, a plaće nisu. Nominalna konvergencija: najbrži pomak u novijoj […]