Odnos ulaganja i trošenja imovine u hrvatskom gospodarstvu bitno se promijenio. U razdoblju 2015.–2017. u devet od devetnaest sektora investicije nisu pokrivale ni amortizaciju. U razdoblju 2022.–2024. takvih sektora više nema. Ukupna stopa obnove porasla je s 1,14 na 1,70.
Svako gospodarstvo troši svoju imovinu — strojevi se istroše, zgrade zastare, oprema izgubi vrijednost. Amortizacija u nacionalnim računima mjeri koliko te vrijednosti nestane u jednoj godini.
Stopa obnove kapitala uspoređuje ulaganja s tim trošenjem. Vrijednost 1,00 znači da sektor ulaže točno onoliko koliko mu imovina vrijedi manje. Ispod 1,00 proizvodna se osnovica smanjuje, iznad 1,00 raste.
Pokazatelj je koristan jer razlikuje ulaganje koje samo održava postojeće stanje od ulaganja koje stvarno povećava kapacitet.
[GRAFIKON 1 — Stopa obnove kapitala, ukupno gospodarstvo]
Stopa obnove porasla je s 1,14 u 2015. na 1,70 u 2024. Rast nije bio jednoličan: do 2019. postupno se penje na 1,30, u 2020. pada na 1,19, a najveći skok događa se u posljednje dvije godine — s 1,33 u 2022. na 1,61 pa 1,70.
U apsolutnim iznosima, bruto investicije porasle su s 8,7 na 21,7 milijardi eura, dok je amortizacija porasla sa 7,6 na 12,7 milijardi.
[GRAFIKON 2 — Bruto investicije kao udio u dodanoj vrijednosti]
Isto se vidi i kad se ulaganja izraze prema veličini gospodarstva. Investicijska stopa porasla je s 23,1 % dodane vrijednosti u 2015. na 30,4 % u 2024.
[GRAFIKON 3 — Stopa obnove kapitala po sektorima]
Grafikon uspoređuje prosjek razdoblja 2015.–2017. sa prosjekom 2022.–2024., čime se uklanja utjecaj pojedinačnih godina.
U prvom razdoblju devet sektora imalo je stopu obnove ispod 1,00. Među njima su bili trgovina na veliko i malo (0,91), poljoprivreda (0,89), javna uprava (0,66), obrazovanje (0,77) i poslovanje nekretninama (0,77).
U drugom razdoblju nijedan sektor nije ispod 1,00.
Najveći pomak zabilježile su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, s 0,71 na 2,74. Slijede zdravstvo i socijalna skrb (1,11 na 2,00), javna uprava (0,66 na 1,47), obrazovanje (0,77 na 1,46) i poljoprivreda (0,89 na 1,54).
Pet sektora bilježi pad, ali svi ostaju iznad 1,00: opskrba energijom (2,15 na 1,63), umjetnost i rekreacija (1,71 na 1,39), informacije i komunikacije (1,38 na 1,29), prijevoz i skladištenje (1,31 na 1,24) te vodoopskrba (2,81 na 2,75).
Mjereno udjelom investicija u dodanoj vrijednosti, u razdoblju 2022.–2024. prednjače vodoopskrba i gospodarenje otpadom (94,0 %), opskrba energijom (68,7 %), poslovanje nekretninama (49,6 %), javna uprava (39,9 %) i prijevoz i skladištenje (35,9 %).
Riječ je pretežno o kapitalno intenzivnim djelatnostima s velikom infrastrukturom, gdje su visoki udjeli uobičajeni i očekivani.
Prerađivačka industrija, kao najveći pojedinačni sektor po dodanoj vrijednosti, ima stopu obnove 1,59 i investicijsku stopu oko 27 %. Njezine investicije porasle su s 1,46 na 2,71 milijardu eura.
Proizvodna osnovica se povećava, ne održava. U razdoblju 2015.–2017. gospodarstvo je kao cjelina ulagalo tek nešto više od onoga što mu se trošilo. Danas ulaže znatno više, što znači stvarno povećanje kapaciteta, a ne samo zamjenu.
Vremenski raspored upućuje na ulogu europskih sredstava. Najveći dio pomaka dogodio se 2023. i 2024., u razdoblju najintenzivnijih isplata iz europskih instrumenata. To otvara pitanje što se s dinamikom događa nakon njihova završetka — pitanje koje se ne može odgovoriti iz ovih podataka, ali koje vrijedi pratiti.
Sektori s trajno visokom stopom obnove nisu nužno najuspješniji. Vodoopskrba i energetika ulažu mnogo jer je njihova imovina dugotrajna i kapitalno intenzivna. Usporedba stope obnove ima smisla unutar sektora kroz vrijeme, a ne između sektora različite kapitalne strukture.
Izvor: Eurostat, nacionalni računi po djelatnostima. Bruto investicije u dugotrajnu imovinu: nama_10_a64_p5, pokazatelj P51G, imovina N11G. Amortizacija: nama_10_a64, pokazatelj P51C. Dodana vrijednost: nama_10_a64, pokazatelj B1G. Sve u tekućim cijenama (CP_MEUR), razina NKD područja, Hrvatska.
Stopa obnove kapitala izračunata je kao bruto investicije podijeljene amortizacijom. Investicijska stopa je bruto investicije podijeljene dodanom vrijednošću.
Usporedba po sektorima temelji se na trogodišnjim prosjecima kako bi se izbjegao utjecaj pojedinačnih velikih ulaganja.
Obuhvaćeno je devetnaest sektora. Izostavljene su djelatnosti kućanstava kao poslodavaca i djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija, koje u svim godinama imaju vrijednost nula.
Podaci za 2025. u trenutku objave nisu bili dostupni, pa niz završava 2024. godinom.
Poslovanje nekretninama uključuje imputiranu vrijednost stanovanja u vlastitom stanu, zbog čega su i amortizacija i investicije u tom sektoru znatno veći nego što bi tržišna aktivnost sugerirala. Kretanje unutar sektora ostaje usporedivo, ali razina nije izravno usporediva s ostalim sektorima.
Stope obnove pojedinačnih godina osjetljive su na velike jednokratne investicije, osobito u manjim sektorima poput rudarstva.
Amortizacija u nacionalnim računima obračunava se po zamjenskoj vrijednosti i nije istovjetna knjigovodstvenoj amortizaciji iz financijskih izvještaja poduzeća.
Podaci za posljednju godinu su preliminarni i podložni reviziji.
