Razlike u BDP-u po stanovniku među hrvatskim županijama smanjile su se između 2015. i 2024. Razlog nije rast najsiromašnijih županija, nego pad relativne razine najbogatijih. Slavonija je u tom razdoblju izgubila između 14 i 18 % stanovnika.
Koeficijent varijacije, mjera raspršenosti županijskih vrijednosti oko prosjeka, pao je s 34,0 na 29,7. Raspon između najbogatije i najsiromašnije županije smanjio se sa 123,8 na 114,7 indeksnih bodova, a njihov omjer s 3,30 na 3,11.
Sve tri mjere pokazuju isto: županije su 2024. međusobno bliže nego 2015.
Smanjenje se, međutim, gotovo u cijelosti dogodilo do 2021. Od tada je koeficijent varijacije stabilan, čak i blago viši — s 28,8 u 2021. na 29,7 u 2024. Konvergencija je stala.
Grafikon prikazuje svaku županiju dvaput: šuplji krug je 2015., puni 2024.
Najveći pomak prema dolje zabilježile su najbogatije županije. Istarska je pala sa 124,7 na 112,0, Primorsko-goranska sa 124,5 na 113,4, a Grad Zagreb sa 177,6 na 168,9. Dubrovačko-neretvanska je sa 102,6 pala na 98,9 i time prešla ispod nacionalnog prosjeka.
Najveći pomak prema gore ima Zagrebačka županija, sa 76,5 na 87,7 — više od jedanaest indeksnih bodova. Slijede Brodsko-posavska sa 55,1 na 63,6 i Ličko-senjska sa 77,2 na 84,7.
Na dnu ljestvice promjene su male. Virovitičko-podravska pomaknula se s 53,8 na 54,4, Požeško-slavonska s 56,4 na 54,2, a Bjelovarsko-bilogorska sa 67,1 na 67,4. Nakon deset godina, najsiromašnije županije nalaze se otprilike ondje gdje su i bile.
Smanjenje razlika, dakle, potječe s vrha, a ne s dna. Dio toga je posljedica 2020. godine, koja je nesrazmjerno pogodila turistički orijentirane županije, i oporavka koji ih nije vratio na prijašnju relativnu razinu.
U razdoblju 2015.–2024. Hrvatska je izgubila 6,8 % stanovnika. Raspodjela tog gubitka vrlo je neujednačena.
Pet slavonskih županija izgubilo je između 13,9 % i 17,9 % stanovnika. Istarska je jedina zabilježila rast, od 0,8 %. Zagrebačka, Zadarska i Grad Zagreb ostali su blizu polazne razine.
Taj podatak mijenja tumačenje prethodnog grafikona. Slavonija kao cjelina zabilježila je blagi porast indeksa BDP-a po stanovniku, sa 64,7 na 65,6. Istodobno je njezin udio u nacionalnom BDP-u pao s 11,8 % na 10,8 %.
Drugim riječima, BDP po stanovniku porastao je dijelom zato što se smanjio broj stanovnika, a ne zato što je gospodarstvo raslo brže od prosjeka. Kada se broj stanovnika smanji za petinu, isti gospodarski učinak daje viši iznos po glavi.
Jedan noviji podatak odstupa od desetogodišnjeg trenda. Od 2022. do 2024. broj stanovnika porastao je u deset od dvadeset i jedne županije.
Rast je zabilježen u Istarskoj (+2,8 %), Zadarskoj (+2,3 %), Zagrebačkoj (+1,7 %), Ličko-senjskoj (+1,4 %), Splitsko-dalmatinskoj (+1,1 %) i Dubrovačko-neretvanskoj (+1,0 %). Riječ je pretežno o priobalnim županijama i okolici Zagreba.
Slavonske županije u istom razdoblju nastavljaju gubiti stanovništvo, iako sporije nego prije.
Udio Grada Zagreba u nacionalnom BDP-u iznosio je 33,9 % u 2015. i 33,9 % u 2024. Njegov indeks po stanovniku pao je za gotovo devet bodova, ali udio u ukupnom gospodarstvu nije se pomaknuo, jer je Zagreb izgubio znatno manje stanovnika od ostatka zemlje.
Priobalnih sedam županija također drži nepromijenjen udio od 32,1 %.
Tržišta se ne smanjuju ravnomjerno. Županija koja je izgubila petinu stanovnika izgubila je i odgovarajući dio potrošačke baze, bez obzira na to što BDP po stanovniku izgleda povoljnije. Za planiranje maloprodajne ili uslužne mreže mjerodavan je ukupan broj stanovnika, a ne prosjek po glavi.
Zagrebačka županija je iznimka. Rast indeksa od jedanaest bodova uz gotovo nepromijenjen broj stanovnika znači stvaran gospodarski rast, a ne statistički učinak. To je jedina županija u kojoj se oboje kretalo povoljno.
Priobalni rast stanovništva od 2022. novi je podatak. Ako se nastavi, mijenja projekcije potražnje u tim županijama, koje su dosad planirane na pretpostavci pada.
Smanjenje regionalnih razlika je stvarno i mjerljivo. Mehanizam kojim je postignuto ipak je drukčiji od očekivanog, pa se i zaključci o njemu razlikuju od uobičajenih.
Izvor: Eurostat, regionalni nacionalni računi. BDP: nama_10r_3gdp, jedinica MIO_EUR. Stanovništvo: nama_10r_3popgdp, jedinica THS_PER. Hrvatske županije odgovaraju NUTS 3 razini; obuhvaćena je 21 jedinica, uključujući Grad Zagreb.
BDP po stanovniku izračunat je kao ukupni BDP podijeljen brojem stanovnika, a ne preuzet kao gotov pokazatelj, kako bi obje veličine dolazile iz istog izdanja baze.
Indeks RH = 100 računa se prema nacionalnoj vrijednosti iste godine. Koeficijent varijacije izračunat je na neponderiranom skupu 21 županije, bez nacionalnog retka.
Regionalni podaci objavljuju se s odmakom, pa je posljednja dostupna godina 2024., a ne 2025. kao u ostalim analizama na portalu.
BDP se pripisuje mjestu proizvodnje, a ne mjestu stanovanja zaposlenih. U županijama s velikim brojem dnevnih migranata, osobito u okolici Zagreba, to podiže izmjereni BDP po stanovniku u županiji u kojoj se radi.
Koeficijent varijacije ne uzima u obzir veličinu županija. Promjena u maloj županiji utječe na njega jednako kao promjena u velikoj.
Podaci za posljednju godinu su preliminarni i podložni reviziji.
