Manje radno sposobnih, više zaposlenih: kako je hrvatsko tržište rada popunilo prazninu

Od 2015. do 2025. radno sposobno stanovništvo u Hrvatskoj smanjilo se za 335 tisuća, odnosno 12 %. Zaposlenost je u istom razdoblju porasla za 145 tisuća. Broj osiguranika po jednom umirovljeniku popeo se s 1,15 na 1,41.

Dvije krivulje koje idu u suprotnim smjerovima

[GRAFIKON 1 — Zaposlenost i radno sposobno stanovništvo]

Osnovni podatak razdoblja je razilaženje. Stanovništvo u dobi od 15 do 64 godine palo je s 2,77 na 2,44 milijuna. Zaposlenost je istodobno porasla s 1.513 na 1.658 tisuća.

Baza iz koje se crpi radna snaga smanjila se za osminu, a broj zaposlenih ipak je porastao za desetinu.

To je moguće samo ako se povećao udio radno sposobnih koji rade. Taj je udio porastao s 0,55 na 0,68 zaposlenih po radno sposobnom stanovniku. Stopa zaposlenosti u dobi 20–64 popela se s 61 % na 74 %.

Koliko je vrijedila veća aktivnost

Jednostavan izračun pokazuje razmjere. Da je udio zaposlenih ostao na razini iz 2015., uz današnje radno sposobno stanovništvo u Hrvatskoj bi radilo oko 1.330 tisuća ljudi.

Stvarna zaposlenost 2025. iznosi 1.658 tisuća — oko 328 tisuća više.

Ta razlika je učinak veće aktivnosti: ljudi koji prije nisu radili, ljudi koji su ostali dulje u radnom odnosu i radnika iz inozemstva.

Radnici iz trećih zemalja

[GRAFIKON 2 — Izdane dozvole za boravak i rad]

Broj godišnje izdanih dozvola državljanima trećih zemalja porastao je s 82 tisuće u 2021. na 206,5 tisuća u 2024. U 2025. slijedi pad na 170,7 tisuća, prvi u nizu.

Mjereno prema ukupnoj zaposlenosti, izdane dozvole 2024. odgovarale su 12,6 % zaposlenih, a 2025. udjelu od 10,3 %.

Te brojke treba čitati oprezno. Riječ je o godišnje izdanim dozvolama, uključujući produljenja, a ne o broju osoba koje rade u zemlji. Ista osoba koja radi tri godine pojavljuje se u trima godinama. Zbrajanje po godinama daje pogrešan rezultat. Podaci su dostupni od 2021., pa se raniji dio razdoblja ne može prikazati.

Mirovinski sustav

[GRAFIKON 3 — Omjer osiguranika i korisnika mirovina]

Uobičajeno je očekivanje da se odnos broja osiguranika i umirovljenika pogoršava. Podaci pokazuju suprotno.

Godina	Osiguranici	Korisnici mirovina	Omjer
2015.	1.414	1.228	1,15
2020.	1.536	1.241	1,24
2025.	1.730	1.229	1,41

U tisućama, stanje 31. prosinca.

Broj osiguranika porastao je za 316 tisuća, odnosno 22,3 %. Broj korisnika mirovina praktički se nije promijenio — porastao je za tisuću osoba, odnosno 0,1 %.

Omjer je stoga porastao za 22 %, i to bez ijedne godine pogoršanja osim stagnacije 2020. Uzrok je kombinacija rasta zaposlenosti i toga što generacije koje sada odlaze u mirovinu brojčano nisu velike.

Što ovo znači za poslovanje

Kratkoročno, model je funkcionirao. Gospodarstvo je uspjelo povećati zaposlenost unatoč smanjenju domaće radne osnovice, kroz veću aktivnost i priljev radnika iz inozemstva.

Srednjoročno, oba izvora imaju granicu. Stopa zaposlenosti od 74 % približava se razinama razvijenih tržišta rada i ne može rasti neograničeno. Radno sposobno stanovništvo od 2023. se stabiliziralo oko 2,43 milijuna, ali bez porasta.

Pad izdanih dozvola u 2025. prva je promjena smjera nakon četiri godine rasta. Je li riječ o zasićenju potražnje, promjeni postupka ili početku trenda, pokazat će sljedeće godine. Za poduzeća koja planiraju zapošljavanje to je podatak koji vrijedi pratiti.

Poboljšanje omjera u mirovinskom sustavu daje prostor koji se ne pojavljuje često. Taj prostor ovisi o nastavku rasta zaposlenosti, a on sve više ovisi o priljevu radnika izvana.

Metodologija

Zaposlenost i stopa zaposlenosti: Eurostat, Anketa o radnoj snazi (lfsi_emp_a). Radno sposobno stanovništvo: Eurostat, demo_pjanbroad, dobna skupina Y15-64, stanje 1. siječnja. Osiguranici i korisnici mirovina: HZMO. Izdane dozvole: MUP.

Udio zaposlenih po radno sposobnom stanovniku izračunat je kao zaposlenost podijeljena stanovništvom u dobi 15–64.

Ograničenja

Stopa zaposlenosti odnosi se na dob 20–64, a radno sposobno stanovništvo na dob 15–64. Dvije se skupine ne poklapaju, pa se te dvije brojke ne mogu izravno dijeliti jedna drugom. U tekstu se koriste odvojeno.

Podaci HZMO-a odnose se na stanje 31. prosinca, a ne na godišnji prosjek. Omjer je zato osjetljiv na kretanja pri kraju godine i nije izravno usporediv s prosječnim godišnjim vrijednostima iz drugih izvora.

Izdane dozvole nisu broj zaposlenih stranaca. Uključuju produljenja i ne mjere koliko osoba stvarno radi u zemlji u danom trenutku. Za tu bi brojku trebali podaci o aktivnim dozvolama na određeni datum.

Odnos izdanih dozvola i neto promjene zaposlenosti nije prikazan. U godinama u kojima je neto promjena blizu nule taj omjer poprima vrijednosti od nekoliko stotina posto, što je posljedica malog nazivnika, a ne stvarnog odnosa.

Podaci o zaposlenosti iz Ankete o radnoj snazi razlikuju se od podataka iz nacionalnih računa, koji obuhvaćaju domaći koncept zaposlenosti. Razlika u razini iznosi nekoliko desetaka tisuća osoba.

Podaci za posljednju godinu su preliminarni i podložni reviziji.