Deset godina hrvatskog gospodarstva: koliko je zapravo poraslo

Hrvatsko gospodarstvo danas proizvodi 40 % više nego 2015. godine. Pandemijski pad iz 2020. nadoknađen je već sljedeće godine. U nastavku pokazujemo kako je taj rast izgledao iz godine u godinu i što ga je nosilo.

Rast iz godine u godinu

Svaki stupac pokazuje promjenu u odnosu na prethodnu godinu.

Razdoblje se dijeli u tri faze. Od 2016. do 2019. rast je bio ujednačen, između 2,9 % i 3,5 % godišnje. Godine 2020. slijedi pad od 8,3 %. Od 2021. dolazi oporavak — 12,6 %, zatim 7,3 % — nakon kojeg se rast smiruje na 3,8 %, 3,8 % i 3,4 % u posljednje tri godine.

Posljednje tri godine tako pokazuju rast koji je nešto viši od onoga u razdoblju prije pandemije.

Ukupan put od 2015. do danas

Ovaj grafikon prikazuje isti razvoj, ali zbrojeno. Godina 2015. postavljena je na 100, a svaka sljedeća točka pokazuje koliko gospodarstvo proizvodi u odnosu na tu godinu. Isprekidana crta označava razinu iz 2019., posljednje godine prije pandemije.

Krivulja raste do 2019., zatim 2020. pada ispod te crte. Već 2021. vraća se iznad nje — pandemijski gubitak nadoknađen je u godinu dana.

Do 2025. indeks doseže 140, što znači 40 % veću proizvodnju nego 2015.

Zašto je 2020. bila teška, a oporavak brz

Ukupnu stopu rasta moguće je rastaviti na dijelove i vidjeti koja je komponenta koliko pridonijela. Zbroj svih doprinosa daje ukupnu stopu rasta.

Godine 2020. neto izvoz — dakle razlika između izvoza i uvoza — oduzeo je 6,4 postotna boda od ukupnog pada od 8,3. To je gotovo tri četvrtine pada. Uzrok je poznat: izostala turistička sezona i poremećaji u međunarodnoj razmjeni.

Domaća potražnja držala se bolje. Osobna potrošnja pala je za 5,2 % i oduzela 2,9 postotnih bodova. Državna potrošnja jedina je porasla, za 3,4 %, i dodala 0,8 postotnih bodova.

Godine 2021. isti kanal djeluje u suprotnom smjeru: neto izvoz dodaje 4,1 postotni bod, a osobna potrošnja 6,3.

Iz toga slijedi zaključak o naravi pada. Gospodarstvo nije izgubilo proizvodnu sposobnost — izgubilo je pristup tržištu na jednu sezonu. Kada se tržište otvorilo, kapaciteti su bili spremni. To objašnjava zašto je nadoknada trajala samo godinu dana.

Godina	Stopa rasta	Osobna potrošnja	Državna potrošnja	Neto izvoz
2016.	3,5 %	+1,8	+0,2	+0,9
2017.	3,3 %	+1,8	+0,5	−0,5
2018.	2,9 %	+1,9	+0,4	−1,5
2019.	3,1 %	+2,3	+0,7	+0,5
2020.	−8,3 %	−2,9	+0,8	−6,4
2021.	12,6 %	+6,3	+0,7	+4,1
2022.	7,3 %	+4,0	+0,5	−5,1

Doprinosi u postotnim bodovima. Prikazane su tri od pet komponenti; cjelovit prikaz je na grafikonu 3.

Što se iz ovoga može naučiti

Osobna potrošnja je najstabilniji dio rasta. U godinama bez šoka pridonosila je između 1,8 i 2,3 postotna boda. Čini oko 58 % BDP-a, pa i umjeren rast dohotka daje osjetan učinak. Za trgovinu, ugostiteljstvo i usluge kućanstvima to je najvažniji pojedinačni pokazatelj.

Vanjska razmjena je najpromjenjiviji dio. Doprinos neto izvoza kretao se između −6,4 i +4,1 postotni bod. Dio toga je turizam, koji prihode koncentrira u jednu sezonu. Dio je uvozna ovisnost: kada domaća potrošnja i investicije snažno rastu, raste i uvoz, pa neto izvoz ispada negativan. To nije znak slabosti izvoza, nego posljedica strukture gospodarstva.

Državna potrošnja djelovala je stabilizirajuće. U promatranom desetljeću nije se smanjila ni u jednoj godini, uključujući 2020.

Metodologija

Podaci su iz nacionalnih računa po rashodnoj metodi, u stalnim (referentnim) cijenama, izvor Eurostat (nama_10_gdp). "Stalne cijene" znače da je iz podataka uklonjen učinak inflacije, pa promjene odražavaju stvarnu promjenu količine proizvedenih dobara i usluga, a ne promjenu cijena.

Korištene stavke: B1GQ (BDP), P31_S14_S15 (osobna potrošnja), P3_S13 (državna potrošnja), P51G (bruto investicije u fiksni kapital), P52_P53 (promjena zaliha), P6 i P7 (izvoz i uvoz roba i usluga).

Doprinos pojedine komponente izračunat je kao promjena razine te komponente podijeljena razinom BDP-a u prethodnoj godini.

Ograničenja

Kod podataka u stalnim cijenama zbroj komponenti ne odgovara točno ukupnom BDP-u, zbog čega se zbroj doprinosa neznatno razlikuje od stope rasta. U razdoblju prikazanom u tablici ta razlika iznosi između 0,2 i 0,8 postotnih bodova, što je unutar očekivanog.

Rastavljanje rasta na komponente za godine nakon 2022. ovdje nije prikazano jer kontrolni zbroj za te godine odstupa više nego što se metodološki objašnjava. Same stope rasta i razine BDP-a za te godine time nisu dovedene u pitanje. Rastav će biti objavljen nakon usklađivanja izvornih serija.

Podaci za posljednju godinu su preliminarni i podložni reviziji.