SERVISA I USLUGA ZA VAS
Uvod
Ovaj pregled donosi najvažnija kretanja u globalnoj i europskoj automobilskoj industriji u listopadu 2026., na temelju izvješća Udruženja uvoznika vozila Izraela (I-via). Na globalnoj razini novi Indeks spremnosti za e-mobilnost konzultantske kuće Arthur D. Little pokazuje da glavni izazov više nije kapacitet proizvodnje vozila, nego spremnost tržišta da prihvate tehnologiju. Kina i Norveška jedina su tržišta na kojima se električna vozila ravnopravno natječu s benzinskima, dok su Sjedinjene Američke Države i Japan izvan prvih 20.
U Europi je u središtu pozornosti ublažavanje ciljeva emisija CO₂ za 2035. Odbori Europskog parlamenta poduprli su kompromisni okvir, Njemačka i Francuska dogovorile su zajedničko stajalište, a Komisija je predložila niz olakšica i poticaja za proizvođače, uključujući superkredite za mala električna vozila. Istodobno su EU i Kina postigli preliminarni dogovor o ograničenju uvoza kineskih hibrida, Ujedinjena Kraljevina razmatra carine na kineska električna vozila i blaže ciljeve prodaje vozila bez emisija, a stroži kriteriji „Made in Europe” izazivaju zabrinutost u Južnoj Koreji. Zajednički nazivnik svih tih kretanja jest da Europa ublažava klimatske obveze kako bi rasteretila proizvođače, a potporu i pristup tržištu sve čvršće veže uz europsku proizvodnju.
Globalno
Indeks spremnosti za e-mobilnost 2026.: vode Kina i Norveška, SAD i Japan izvan prvih 20
Konzultantska kuća Arthur D. Little objavila je u listopadu godišnje izdanje Indeksa spremnosti za e-mobilnost, koji ocjenjuje koliko su zemlje pripremljene za prelazak na električna vozila. Prema nalazima za 2026., glavni izazov više nije kapacitet proizvodnje vozila, nego spremnost tržišta da prihvate tehnologiju.
Indeks obuhvaća 31 tržište i temelji se na pet sastavnica: makroekonomskom okruženju, strukturi tržišta, spremnosti potrošača, razvijenosti infrastrukture za punjenje i ukupnom trošku vlasništva. Ocjena 100 označava točku na kojoj se električna vozila na određenom tržištu mogu ravnopravno natjecati s benzinskim modelima.
Kina je prva sa 106 bodova, a slijedi Norveška sa 103. To su jedina dva tržišta iznad praga od 100 bodova. Singapur ima 96, a Nizozemska 90 bodova, ispred Francuske, Njemačke, Ujedinjene Kraljevine, Austrije, Švedske, Belgije, Italije i Španjolske. Ta tržišta imaju visoku razinu spremnosti i razvijenu infrastrukturu, ali razlike u cijeni i dalje ograničavaju prihvaćanje električnih vozila. Japan je na 23., a SAD na 25. mjestu.
Studija vodeći položaj Kine pripisuje ekonomiji razmjera, snazi domaće industrije i raširenoj infrastrukturi za brzo punjenje, što je cijene električnih vozila spustilo na razine koje benzinski modeli teško mogu pratiti. Norveška je, nasuprot tome, postigla iznimno visoko prihvaćanje među kupcima: baterijska električna vozila činila su oko 96% novih registracija osobnih automobila u 2025. Taj je udio rezultat poreznih poticaja i pogodnosti za korisnike, a ne domaće industrijske politike.
Nizozemska, najbolje rangirana članica EU-a, visoku je zastupljenost postigla gustom gradskom mrežom punionica. Istraživači naglašavaju da veličina tradicionalne automobilske industrije ne jamči uspjeh u prelasku na električni pogon; presudni su prateći ekosustav i infrastruktura.
Prema autorima, usporavanje prihvaćanja električnih vozila u Europi znači sporiji rast, a ne preokret trenda. Pripisuju ga padu kupovne moći, nedosljednoj regulativi i ograničenom izboru modela. U SAD-u studija ističe nedosljednu vladinu politiku, ograničenja prava na savezne porezne poticaje i velike razlike među saveznim državama u razvijenosti infrastrukture za punjenje. Japan se i dalje drži načela tehnološke neutralnosti i potiče hibride i plug-in hibride, što domaćim proizvođačima daje fleksibilnost, ali ostavlja znatne praznine u infrastrukturi za potpuno električna vozila.
Znatan napredak zabilježen je i na tržištima u razvoju. Baterijska električna i plug-in hibridna vozila činila su 2025. oko 40% prodaje novih osobnih automobila u Vijetnamu, 23% u Tajlandu i 22,3% u Turskoj, što je više nego u mnogim europskim zemljama. Visoka osjetljivost na cijenu pomaže kineskim proizvođačima da se šire na tržištima poput Tajlanda, Indonezije i Brazila, a istodobno jačaju i lokalni proizvođači, među njima VinFast u Vijetnamu i Togg u Turskoj. Istraživači smatraju da su ta tržišta još u ranoj fazi razvoja, što otvara prilike europskim proizvođačima u regijama u kojima su dugo dominirali japanski.
Studija ističe i prednost kineskih proizvođača u brzini razvoja vozila. Razvoj novog modela u Kini traje oko 24 mjeseca, a u Europi oko 48 mjeseci. Europski proizvođači zbog toga preispituju razvojne procese i strukturu troškova. Jedan od opisanih pristupa je „obrnuta inovacija”: brži i jeftiniji razvoj u Kini, a zatim završno sklapanje u Europi.
Europa
Odbori Europskog parlamenta podupiru ublažavanje ciljeva CO₂ za 2035.
Odbori Europskog parlamenta za industriju i za promet glasovali su 22. listopada za kompromisni okvir kojim se ublažavaju ciljevi emisija CO₂ za nova vozila u 2035. Glasovanje u odborima dio je zakonodavnog postupka i okvir još nije konačno odobren.
Prema tom okviru, proizvođači bi emisije flote novih vozila morali smanjiti za najmanje 87,5% u odnosu na 2021. Uz to bi mogli dobiti kredite do dodatnih 7,5 postotnih bodova za uporabu niskougljičnog čelika proizvedenog u EU-u, čime bi prilagođeno smanjenje iznosilo 95%. Sadašnji propisi traže smanjenje od 100%. Ako se okvir usvoji, nova vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem, uključujući hibride, mogla bi se prodavati i nakon 2035., uz nove uvjete.
Trenutačno se raspravlja o trima okvirima:
Prema listopadskim izvješćima, stajalište su dogovorili njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Ono se razlikuje od prijedloga Komisije i samo po sebi nije obvezujuća odluka EU-a, ali se smatra važnim uoči rasprava u Vijeću EU-a. Dokument traži da Automobilski paket uravnoteži klimatske ciljeve, industrijsku konkurentnost, tehnološki razvoj i jači europski lanac vrijednosti te da se prizna sve veća uporaba obnovljivih goriva u postojećem voznom parku.
Dogovor je kompromis dviju zemalja. Francuska, koja se ranije protivila ublažavanju ciljeva, pristala je poduprijeti smanjenje koje ide dalje od prijedloga Komisije. Njemačka je zauzvrat odustala od protivljenja Aktu o ubrzanju industrije (Industrial Accelerator Act) i poduprla strože kriterije za oznaku „Made in Europe” od onih u izvornom okviru. Prema dokumentu, državne bi subvencije prvenstveno podupirale proizvodnju vozila u EU-u. Provedbeni detalji nisu navedeni, ali se smatra da je cilj mjera i ograničiti širenje kineskih proizvođača na europskom tržištu.
Za usvajanje propisa potrebna je obična većina u Europskom parlamentu i kvalificirana većina u Vijeću EU-a, odnosno najmanje 15 država članica koje predstavljaju najmanje 65% stanovništva EU-a. Okvir se tijekom postupka još može mijenjati. Uz Njemačku, ublažavanje ciljeva poduprlo je još šest zemalja s razmjerno niskim udjelom električnih vozila, a pridružila im se i Francuska.
Europska komisija predlaže olakšice i poticaje za proizvođače vozila
Nacrt Automobilskog paketa Europske komisije, objavljen u listopadu, sadrži niz mehanizama za poticanje proizvodnje i prodaje vozila proizvedenih u Europi. Mjere se, među ostalim, odnose na mala vozila, gospodarska vozila i vozne parkove tvrtki. Glavni prijedlozi su:
Superkrediti za mala električna vozila jedna su od središnjih odredbi nacrta. Trebali bi premostiti jaz između obveze proizvođača da ispune ciljeve emisija i slabe komercijalne isplativosti razvoja i prodaje pristupačnih električnih automobila za široko tržište.
Europski proizvođači dosad su velik dio razvojnih ulaganja usmjeravali na velike SUV-ove i premium električne modele, u čiju se cijenu trošak baterije lakše ugradi. Marže su uže kod malih gradskih automobila, osobito u segmentu B i nižima. Zbog toga je ponuda pristupačnih električnih modela proizvedenih u Europi razmjerno ograničena, a kineski proizvođači proširili su prisutnost u tom segmentu.
Kazna EU-a za prekoračenje cilja emisija iznosi 95 eura za svaki gram CO₂ po kilometru iznad granice, pomnoženo s brojem registriranih vozila. Veći ponder mogao bi stoga smanjiti izloženost kaznama koje, prema procjenama iz izvješća, mogu dosegnuti desetke ili čak stotine milijuna eura. Ušteda na kaznama omogućila bi proizvođačima konkurentnije cijene malih električnih vozila i onda kada je izravna dobit od njihove prodaje ograničena. Ispunjavanje ciljeva emisija istodobno bi poduprlo daljnju prodaju profitabilnijih benzinskih i hibridnih modela, što je oblik unakrsnog subvencioniranja među modelima.
EU i Kina postigli preliminarni dogovor o ograničenju uvoza hibridnih vozila
Prema prvim izvješćima, listopadski gospodarski razgovori Kine i Europske unije doveli su do preliminarnog dogovora o ograničenju uvoza hibridnih i plug-in hibridnih vozila proizvedenih u Kini. Mediji koji se pozivaju na dužnosnike Europske komisije navode da bi uvoz bio ograničen na oko 350.000 vozila godišnje, uz mogućnost godišnjeg povećanja kvote do 6%. Primjena bi mogla početi već 1. prosinca 2026., ali dogovor još nije odobren niti je stupio na snagu.
Komisija procjenjuje da bi bez ograničenja uvoz iz Kine u tim kategorijama ove godine dosegnuo oko 800.000 vozila. Predložena kvota mogla bi više nego prepoloviti europsko poslovanje proizvođača poput BYD-a, Cheryja i MG Motora te ublažiti konkurentski pritisak na domaće proizvođače. Zasad nije poznato je li Kina zauzvrat dobila ustupke i koje.
Dogovor je postignut nakon dvodnevnih razgovora u Pekingu s kineskim ministrom trgovine, u sklopu širih pregovora o smanjenju trgovinskog deficita EU-a s Kinom. Prema riječima jednog europskog povjerenika, aranžman bi u četiri godine mogao smanjiti kineski izvoz hibrida i plug-in hibrida u EU za nekoliko milijuna vozila. Pojedinosti će se najprije predstaviti čelnicima država članica i institucijama EU-a. Ako ih Europsko vijeće podupre, Komisija može pokrenuti potrebne propise.
Razgovorima je prethodilo dugo razdoblje napetosti. EU je u listopadu 2024. uveo dodatne kompenzacijske pristojbe na baterijska električna vozila iz Kine, povrh osnovne carine od 10%. Kineski proizvođači nakon toga su povećali izvoz hibrida i plug-in hibrida, na koje se i dalje primjenjuje samo osnovna carina. Prema podacima ACEA-e, udio kineskih marki u europskom segmentu hibrida dosegnuo je 14% u prvoj polovici 2026., u usporedbi s 2% u 2024. U segmentu plug-in hibrida udio je porastao s 2% na 25%.
Kina se isprva protivila dobrovoljnom ograničenju izvoza. EU je na to spomenuo mogućnost posebnih zaštitnih mehanizama, koji dopuštaju kvote ili dodatne pristojbe kada nagli rast uvoza ugrožava domaću industriju.
ACEA je poduprla inicijativu i smatra da bi dogovor omogućio postupniju prilagodbu većoj prisutnosti kineskih proizvođača. Kinesko udruženje proizvođača automobila (CAAM) također je pozdravilo dogovor, uz upozorenje da protekcionističke mjere i trgovinski sporovi povećavaju troškove i usporavaju tehnološku tranziciju sektora. Novi razgovori na ministarskoj razini planirani su za siječanj 2027., a širi krug pregovora za ožujak 2027. Dotad će u središtu biti mehanizmi praćenja i provedbe.
Ujedinjena Kraljevina razmatra dodatne carine na kineska električna vozila
Prema listopadskim izvješćima britanskih medija, vlada Ujedinjene Kraljevine razmatra dodatne carine na električna vozila proizvedena u Kini. Pozadina su pritisak Europske unije i rasprave o davanju prednosti europskim proizvodima u predloženom Aktu o ubrzanju industrije.
Izvješća se razlikuju. Prema nekima, ministar trgovine Jonathan Reynolds razmatra paket carina jer kineski proizvođači u Ujedinjenoj Kraljevini prodaju subvencionirana vozila po dampinškim cijenama. Ista izvješća navode da su kineska vozila tijekom 2026. dosegnula oko 16% svih isporuka novih vozila u zemlji. Nove carine, međutim, nisu uvedene. Kineski mediji prenijeli su da se britanska vlada oduprla pritisku EU-a i da će se trgovinska politika određivati prema britanskim interesima.
U središtu rasprave je pitanje koliki udio komponenti i procesa mora potjecati iz europske proizvodnje te pod kojim uvjetima proizvod dobiva oznaku „Made in Europe”. To je važno za britansku automobilsku industriju, koja velik dio vozila izvozi u EU. Prema analizi Oxford Economicsa izrađenoj za udruženje SMMT, britanska proizvodnja vozila poduprla je 2024. oko 24 milijarde eura kupnji robe i usluga u EU-u i oko 250.000 radnih mjesta u državama članicama. Izvoz vozila iz Ujedinjene Kraljevine u EU donio je i oko 1,6 milijardi eura poreznih prihoda.
Prema izvješćima, obje strane žele aranžman kojim bi se britanska automobilska industrija priznala kao partner u predloženom propisu, tako da proizvođači u Britaniji imaju tretman sličan onome u državama članicama.
Britanska vlada razmatra umjereno ublažavanje ciljeva za vozila bez emisija
U listopadu je završilo javno savjetovanje o reviziji obveze prodaje vozila bez emisija (ZEV Mandate), pokrenuto u kolovozu. Vlada razmatra veću fleksibilnost ciljeva za razdoblje 2027.–2035., ali odluka o izmjeni još nije donesena.
Prema britanskim medijima, jedna je mogućnost sniženje cilja za 2030. s 80% na 60% prodaje novih vozila. Preostalih 40% tada ne bi morala biti vozila bez emisija i moglo bi uključivati hibride, ali obvezna kvota za hibride nije utvrđena. Prema sadašnjoj politici, prodaja novih osobnih automobila isključivo na benzin ili dizel prestaje 2030.
Reakcije industrije su podijeljene. Proizvođači su očekivali veće olakšice, a Ford i Nissan tražili su cilj od samo 40–50% za 2030. Razlike postoje i unutar vlade: ministarstvo gospodarstva želi ublažiti obvezu kako bi pomoglo domaćim proizvođačima suočenima s kineskom konkurencijom, a ministarstvo energetske sigurnosti protivi se izmjenama koje bi ugrozile klimatske ciljeve.
Električna vozila ove godine čine 26% isporuka vozila u Ujedinjenoj Kraljevini, u odnosu na 22% lani, ali rast je sporiji nego u Njemačkoj i Francuskoj. Proizvođači tvrde da je povećanje cilja s 38% u 2027. na 80% u 2030. nerealno u sadašnjim tržišnim uvjetima. SMMT ističe da regulativa može obvezati proizvođače na ponudu električnih vozila, ali ne može stvoriti potražnju, te da proizvođači troše milijarde na popuste koji nisu dugoročno održivi. Vlada je već smanjila kaznu za neispunjavanje ciljeva s 15.000 na 12.000 funti po vozilu i dopustila veću fleksibilnost u prikupljanju kredita.
Južna Koreja zabrinuta zbog kriterija „Made in Europe”
Automobilski paket EU-a, koji je dijelom odgovor na kinesku konkurenciju, izaziva zabrinutost i u Južnoj Koreji. Predstavnici korejske industrije u listopadu su upozorili da bi stroži kriteriji za oznaku „Made in Europe”, koje traže Njemačka i Francuska, mogli obuhvatiti i korejske proizvode unatoč sporazumu o slobodnoj trgovini s EU-om.
Prema opisanom okviru, povlašteni tretman, uključujući subvencije, mogla bi dobiti vozila sklopljena u državi članici EU-a koja sadrže više od 70% komponenti europskog podrijetla po vrijednosti, ne računajući bateriju. Ažurirani nacrt navodno sužava priznavanje europskih komponenti na 27 država članica i neke druge europske zemlje, uključujući Ujedinjenu Kraljevinu. Raniji je nacrt obuhvaćao i zemlje sa sporazumima o slobodnoj trgovini. Izmjena još nije konačno usvojena.
Hyundai i Kia prodali su u Europi od siječnja do rujna 2026. oko 200.000 električnih vozila, od čega je oko 37% proizvedeno u regiji, uključujući Tursku. Budući da Turska nije među zemljama čija bi se proizvodnja priznavala, Hyundaijevi modeli proizvedeni ondje mogli bi izgubiti pravo na poticaje. Zabrinutost se odnosi i na tvornice u Češkoj i Slovačkoj, koje ovise o komponentama iz Koreje. Južnokorejsko ministarstvo trgovine, industrije i energetike osnovalo je u listopadu javno-privatnu radnu skupinu i zatražilo tretman sličan onome koji imaju države članice EU-a.

