Tržište vozila u Hrvatskoj, 2026.

Hrvatska u europskom kontekstu

Europsko tržište novih vozila prošlo je od 2022. do 2026. godine kroz tri faze: oštar pad, snažan oporavak i postupno smirivanje. U 2022. godini sva tri promatrana tržišta bilježe negativne stope – EU+EFTA+UK pada za 4,1%, Nova Europa za 4,3%, dok je Hrvatska s padom od 2,7% pokazala najveću otpornost. Već sljedeće godine dolazi do snažnog oporavka: EU+EFTA+UK raste za 13,7%, Nova Europa za 12,3%, a Hrvatska za čak 28,6%, više nego dvostruko brže od europskog prosjeka.

Od 2024. godine ritam rasta usporava, ali se krivulje bitno razilaze. Šire europsko tržište gotovo stagnira (0,9% u 2024. i 2,4% u 2025.), dok Hrvatska (11,5% i 8,4%) i Nova Europa (10,5% i 7,4%) zadržavaju visoke stope rasta. Do kolovoza 2026. godine stope se približavaju i smještaju u uski raspon od 5,2% (Hrvatska) do 6,6% (Nova Europa), uz EU+EFTA+UK na 5,8% – što je ujedno prvi put u promatranom razdoblju da europski prosjek raste brže od hrvatskog tržišta. Unatoč tom usporavanju, Hrvatska je u četiri godine kumulativno rasla znatno brže od europskog prosjeka, što potvrđuje i rast njezina udjela u registracijama Nove Europe s 3,9% u 2022. na 5,3% u 2026. godini.

Struktura pogonskih agregata u EU

Razdoblje od 2022. do kolovoza 2026. obilježeno je ubrzanom elektrifikacijom europske ponude. U 2022. godini benzinski motori još uvjerljivo dominiraju s udjelom od 36,7%, slijede hibridi (HEV) s 23,4%, dizel s 14,5%, potpuno električna vozila (BEV) s 13,9% i plug-in hibridi (PHEV) s 9,0%. Elektrificirani pogoni (BEV, PHEV i HEV) tada zajedno čine 46,3% tržišta – gotovo koliko i benzin i dizel zajedno (51,2%).

Do kolovoza 2026. godine slika se preokreće. Udio benzina pada na 21,5% (–15,2 postotna boda), a dizel se na 6,4% više nego prepolovio u odnosu na 2022. godinu. Istodobno hibridi rastu na 36,3% i postaju najzastupljeniji pogon u EU, nakon što su već 2025. godine (34,6%) pretekli benzin (26,3%). Udio BEV-a raste na 23,2%, čime prvi put nadmašuje benzinske motore, dok se PHEV nakon privremenog pada u 2023. i 2024. godini (7,7% i 7,3%) oporavlja na 10,5%. Elektrificirani pogoni u 2026. godini zajedno čine 70,0% tržišta, a konvencionalni benzin i dizel svega 27,9%. Udio ostalih pogona cijelo vrijeme ostaje stabilan, oko 2,5%.

Gospodarski rast i prodaja novih vozila

Hrvatsko gospodarstvo u razdoblju 2015.–2019. bilježi stabilan rast između 2,4% i 3,5% godišnje. Pandemijska 2020. godina donosi pad BDP-a od 8,5%, nakon čega slijedi snažan odskok od 13,0% u 2021. i 7,0% u 2022. godini. Od 2023. rast se vraća u umjereni raspon od 3,1% do 3,8%, a za 2026. i 2027. godinu projicira se blago usporavanje na 2,7%, odnosno 2,5%.

Prodaja novih osobnih vozila prati te cikluse s dodatnim zamahom. U stabilnim godinama 2015.–2019. prodaja raste sa 35.715 na 62.938 vozila (+76%), višestruko brže od gospodarstva. U 2020. godini, dok BDP pada 8,5%, prodaja novih vozila pada za 42,7%, na 36.084 vozila. Oporavak je u početku sporiji od gospodarskog: 2021. prodaja raste na 45.289, a 2022. unatoč visokom rastu BDP-a blago pada na 44.088 vozila, što odražava poremećaje u opskrbi auto-industrije. Od 2023. slijedi ubrzani rast na 56.697, 63.806 i 69.140 vozila, čime je pretpandemijska razina iz 2019. nadmašena već 2024. godine. Za 2026. godinu očekuje se oko 71.800 novih osobnih vozila, odnosno dvostruko više nego 2015. godine.

Odnos prodaje novih i rabljenih vozila

Rabljena vozila cijelo promatrano razdoblje čine veći dio ukupnog tržišta, ali se taj odnos postupno mijenja. U 2015. godini prodano je 35.715 novih i 44.199 rabljenih vozila, odnosno ukupno 79.914, pri čemu rabljena čine 55,3% tržišta. Obje kategorije potom rastu, a ukupno tržište 2019. godine doseže 145.337 vozila. Pandemija 2020. smanjuje ukupnu prodaju na 94.622 vozila (–34,9%), uz osobito snažan udar na nova vozila, zbog čega omjer novih i rabljenih pada na najnižu razinu od 0,61:1.

Od 2023. godine tržište se u cjelini oporavlja i 2025. doseže rekordnih 156.794 vozila (69.140 novih i 87.654 rabljena), što je gotovo dvostruko više nego 2015. godine. Udio rabljenih vozila i dalje je visok (55,9%), ali se omjer novih prema rabljenima vraća na 0,79:1. Procjena za 2026. godinu (71.800 novih i 75.500 rabljenih vozila) pokazuje ukupni pad od 6,1%, na 147.300 vozila, ali i omjer od 0,95:1, najbliži izjednačenju u cijelom promatranom razdoblju: udio rabljenih vozila smanjuje se na 51,3%.

Dinamika prodaje

Indeksi na prethodnu godinu pokazuju da se dinamika dvaju segmenata u prvom dijelu razdoblja mijenjala, a u drugom sve jasnije usmjerena u korist novih vozila. U 2015. i 2016. godini rabljena vozila rastu brže od novih (114,1 i 134,6 naspram 105,2 i 123,5), a 2018. bilježe i najviši indeks u cijelom razdoblju (141,6). Već 2017. godine, međutim, rabljena vozila padaju (92,8) dok nova rastu (115,1), što je prvi znak razilaženja dvaju segmenata.

Pandemija 2020. pogađa oba segmenta, ali nova vozila znatno jače (57,3 naspram 71,0). Od 2021. godine nova vozila dosljedno rastu brže od rabljenih: 125,5 naspram 112,6 u 2021., 128,6 naspram 126,2 u 2023. te 112,5 naspram 110,8 u 2024. godini. Jedina iznimka je 2022., kada oba segmenta blago padaju (97,3 i 94,8). U 2025. godini rabljena vozila stagniraju (100,3) dok nova i dalje rastu (108,4), a procjena za 2026. produbljuje razliku: nova vozila zadržavaju blagi rast (103,8), dok rabljena padaju za gotovo 14% (86,1).

Nova osobna vozila po vrsti kupca

Hrvatsko tržište novih osobnih vozila izrazito je usmjereno na pravne osobe. U cijelom promatranom razdoblju pravne osobe čine između dvije trećine i tri četvrtine prodaje. U 2015. godini pravne osobe kupile su 24.686, a fizičke osobe 11.029 novih vozila, što je udio građana od 30,9%. Do 2019. godine kupnje pravnih osoba gotovo se udvostručuju (47.765 vozila, +94%), dok građani rastu znatno umjerenije (15.173 vozila, +38%), pa njihov udio pada na 24,1%, najnižu razinu u promatranom razdoblju.

Pandemijska 2020. godina pogađa prvenstveno pravne osobe: prodaja pravnim osobama pada za 48%, na 24.978 vozila, dok građani bilježe blaži pad od 27% (11.106 vozila), čime se njihov udio vraća na 30,8%. U oporavku se ta razlika zadržava. Fizičke osobe već 2023. premašuju pretpandemijsku razinu, a 2024. godine dosežu rekordnih 21.487 vozila i najviši udio u razdoblju (33,7%). Pravne osobe razinu iz 2019. nadmašuju tek 2025. godine (47.951 vozila), kada ukupno tržište doseže 69.140 vozila uz udio građana od 30,6%. U prvih devet mjeseci 2026. registrirano je 16.677 vozila fizičkih i 41.591 vozilo pravnih osoba, uz udio građana od 28,6%.

Registracije i odjave do 60 dana

Udio novih vozila odjavljenih u roku od 60 dana od prve registracije pokazatelj je kratkotrajnih registracija. Taj je fenomen u Hrvatskoj od 2014. godine rastao gotovo neprekidno: s 783 odjave (2,3% registracija) u 2014. na 6.841 odjavu (10,9%) u 2019. godini. Vrhunac dolazi 2020. godine, kada je uz drastičan pad ukupnih registracija odjavljeno 6.499 vozila, odnosno 18,0% svih novih registracija – gotovo svako peto novo vozilo. U 2021. udio ostaje visok (5.149 odjava, 11,4%).

Zatim slijedi nagli prekid. U 2022. godini odjave padaju na 878 (2,0%), a 2023. na svega 489 vozila (0,9%), što je najniža razina u cijelom razdoblju – četrnaest puta manje nego 2019. godine. Od 2024. pojava se ponovno pojačava: 1.660 odjava (2,6%) u 2024., 3.761 (5,4%) u 2025. te 3.395 odjava od 58.268 registracija (5,8%) u prvih devet mjeseci 2026. godine. Pojava se, dakle, vraća, ali zasad daleko od razina iz razdoblja 2018.–2021.

Pogonski agregati novih osobnih vozila

Struktura pogona novih osobnih vozila u Hrvatskoj mijenja se brzo i slijedi europski trend: konvencionalni pogoni ustupaju mjesto hibridima, a među konvencionalnima benzin uvjerljivo nadmašuje dizel. U 2019. godini benzinski motori činili su oko 61% novih vozila, dizel oko 35%, dok su hibridi (HEV/PHEV) imali tek oko 2,5%, a električna vozila manje od 1%. Već 2021. godine hibridi dosežu oko 16%, uglavnom na račun dizela, čiji udio pada na oko 24%.

Trend se nastavlja ubrzano: hibridi 2023. prelaze 24%, 2024. oko 30%, a 2025. oko 37% tržišta, dok dizel 2025. pada na oko 12%. U prvih devet mjeseci 2026. godine hibridi s gotovo polovicom tržišta (oko 48%) prvi put nadmašuju benzinske motore (oko 37%), dizel pada na oko 10%, a električna vozila dosežu oko 4%. Konvencionalni pogoni, koji su 2019. činili oko 96% novih vozila, u 2026. padaju ispod polovice tržišta.

Pogonski agregati rabljenih osobnih vozila

Tržište rabljenih (uvezenih) osobnih vozila zrcalna je slika tržišta novih: ovdje uvjerljivo dominira dizel, iako mu udio stalno pada. U 2019. godini dizelska vozila činila su 88,3% rabljenih registracija, benzinska 10,9%, dok su hibridi i električna vozila bili statistički zanemarivi (0,3% i 0,1%). Do 30. rujna 2026. udio dizela pada na 51,9% (–36,4 postotna boda), a benzin raste na 29,3%, gotovo trostruko više nego 2019. godine.

Najveća promjena ipak je ulazak elektrificiranih pogona: hibridi (HEV/PHEV) rastu s 0,3% u 2019. na 3,7% u 2022., 7,0% u 2024., 12,7% u 2025. i 16,4% u 2026. godini, a električna vozila s 0,1% na 2,2%. Udio LPG-a tijekom cijelog razdoblja ostaje ispod 1%. Budući da rabljena vozila čine više od polovice ukupnog tržišta, njihova dizelska struktura znatno usporava promjenu ukupnog voznog parka, dok hibridi tek posljednjih godina u većem broju stižu na rabljeno tržište.

Pogonski agregati u voznom parku

Vozni park osobnih vozila mijenja se znatno sporije od godišnje prodaje, jer novoregistrirana vozila čine tek mali dio ukupnog fonda. U 2021. godini dizel je činio 54,7%, a benzin 43,2% voznog parka, odnosno gotovo 98% svih vozila. Do 2025. godine udio dizela ostaje gotovo nepromijenjen (54,1%), dok se udio benzina smanjuje na 38,7%, što znači da se obnova voznog parka u tom razdoblju odvijala uglavnom na račun benzinskih, a ne dizelskih vozila.

Elektrificirani pogoni u voznom parku rastu brzo, ali s vrlo niske osnove. Udio hibrida (HEV/PHEV) povećava se s 0,9% u 2021. na 1,5%, 2,3%, 3,5% i 5,0% u 2025. godini – više nego peterostruko u četiri godine – dok električna vozila rastu s 0,2% na 0,6%. Udio LPG-a blago raste s 1,0% na 1,6%. Hibridi, električna vozila i LPG zajedno u 2025. godini čine 7,2% voznog parka, naspram 2,1% u 2021. godini.

Izgledi za 2027. godinu

Procjena kretanja tržišta novih osobnih vozila u 2027. godini polazi od tri skupine pretpostavki. Na društvenoj razini pretpostavlja se očuvana unutarnja i regionalna politička stabilnost, socijalna kohezija bez izraženijih pogoršanja te stabiliziran, ali i dalje prisutan demografski deficit. Ekonomske pretpostavke uključuju nastavak rasta BDP-a na razini od oko 2,5%, priljev sredstava iz Europske unije 2021.–2027. i NPOO-a, turističke rezultate na razini 2026. godine, nepromijenjenu poreznu politiku, obuzdan inflatorni pritisak te politiku kamata bez novih poremećaja koji bi utjecali na kreditiranje i štednju građana. U samoj auto-industriji, globalno i lokalno, ključne su pretpostavke rokovi isporuke i cijene vozila i dijelova bez novih poremećaja, stabilizacija cijena i komercijalnih uvjeta trgovaca, dostupnost radne snage (osobito u postprodaji), kretanje reeksporta i rent-a-car tržišta, odgovori proizvođača na ograničenja CO2 regulative te sve snažniji nastup kineskih proizvođača na europskom tržištu.

Na temelju tih pretpostavki definirano je šest scenarija za 2027. godinu, s pripadajućim rasponom broja prodanih novih osobnih vozila i procijenjenom vjerojatnošću. Optimistični scenarij predviđa rast prodaje od 7 do 10%, odnosno 76.000 do 79.000 novih osobnih vozila, ali mu se pridaje vjerojatnost od svega 5%. Umjereno optimistični scenarij, s rastom od 4 do 6% (74.500 do 76.000 vozila), ima vjerojatnost od 10%. Scenariju stagnacije, s prodajom između 70.000 i 73.000 vozila, odnosno približno na razini 2026. godine, pridaje se 30% vjerojatnosti. Najvjerojatnijim se ocjenjuje umjereno pesimistični scenarij (35%), s padom prodaje od 5 do 6% na 68.000 do 70.000 vozila. Pesimistični scenarij, s padom od 7 do 15% (61.000 do 66.000 vozila), ima vjerojatnost od 15%, a izrazito negativni scenarij, s padom od 25% ili više i prodajom ispod 53.000 vozila, 5%.

Scenarij	Broj novih vozila 2027	Promjena prodaje u odnosu na 2026.	Vjerojatnost scenarija
Optimistični	76.000 - 79.000	od 7% do 10%	5%
Umjereno optimistični	74.500 - 76.000	od 4% do 6%	10%
Stagnacija	70.000 - 73.000	0%	30%
Umjereno pesimistični	68.000 - 70.000	od -5% do -6%	35%
Pesimistični	61.000 - 66.000	od -7% do -15%	15%
Izrazito negativni	<53.000	do -25%	5%

Raspodjela vjerojatnosti jasno pokazuje smjer očekivanja. Scenarijima rasta pridaje se ukupno 15%, stagnaciji 30%, a scenarijima pada ukupno 55% vjerojatnosti. Drugim riječima, izgledi da tržište u 2027. ostane na razini 2026. godine ili padne procjenjuju se na 85%, dok se nastavak rasta smatra malo vjerojatnim. Nakon tri godine snažnog rasta, 2027. godina tako se očekuje kao godina zastoja ili blagog pada, a ne nastavka uzleta.

U širem povijesnom kontekstu, s očekivanih oko 71.800 novih osobnih vozila hrvatsko se tržište 2026. godine vratilo na razinu iz 2005. godine. Razina iz 2008. godine, s 88.000 prodanih novih vozila, ostaje daleko: uz postojeći sustav oporezivanja i trošarina, očekivano usporavanje gospodarskog rasta i demografski deficit, dosezanje te razine u doglednoj budućnosti nije realno.

Zaključak

Hrvatsko tržište osobnih vozila u razdoblju 2015.–2026. prošlo je cijeli ciklus: rast do 2019., pandemijski slom, oporavak koji je 2024. nadmašio pretpandemijsku razinu i prve znakove zasićenja. Tržište pritom reagira na gospodarske cikluse znatno snažnije od gospodarstva u cjelini – u padu kao i u oporavku. S oko 71.800 novih vozila 2026. godine Hrvatska je udvostručila prodaju iz 2015., ali tek dosegnula razinu iz 2005.

U europskom kontekstu Hrvatska je 2023.–2025. rasla natprosječno i povećala udio u Novoj Europi s 3,9% na 5,3%, no 2026. njezin se rast izjednačava s europskim prosjekom. Struktura tržišta istodobno sazrijeva: omjer novih i rabljenih vozila približava se izjednačenju (0,95:1), građani kao kupci jačaju, a reeksport se vraća u umjerenim razmjerima.

Elektrifikacija se odvija u tri brzine. U EU hibridi su postali najzastupljeniji pogon, a električna vozila prestigla su benzin. U Hrvatskoj nova vozila slijede taj trend, rabljena još počivaju na dizelu, a vozni park, u kojem konvencionalni pogoni čine gotovo 93% vozila, promjene će osjetiti tek u sljedećem desetljeću.

Izgledi za 2027. su suzdržani: scenarijima pada pridaje se 55% vjerojatnosti, stagnaciji 30%, a rastu svega 15%. Nakon tri godine snažnog rasta tržište ulazi u fazu konsolidacije, a razina iz 2008. godine od 88.000 vozila, uz postojeće oporezivanje, usporavanje gospodarstva i demografski deficit, ostaje izvan dosega.