Glavni globalni trendovi u automobilskoj industriji – rujan 2026.

Uvod

Ovaj pregled donosi najvažnija kretanja u globalnoj i europskoj automobilskoj industriji u rujnu 2026., na temelju izvješća Udruženja uvoznika vozila Izraela (I-via). Na globalnoj razini tržište baterija za vozila nastavlja snažno rasti. Kineski proizvođači učvršćuju vodeći položaj i ostvaruju gotovo cijeli prirast kapaciteta, dok japanski i južnokorejski konkurenti zaostaju.

U Europi je u središtu pozornosti odnos prema kineskoj konkurenciji. EU traži od Kine da ograniči izvoz hibrida, priprema reformu javne nabave u korist europske proizvodnje i raspravlja o strožem izračunu emisija plug-in hibrida. Njemačka, Mađarska i Italija istodobno razmatraju ili uvode vlastite mjere: kriterije lokalnog sadržaja u poticajima za električna vozila, stroži nadzor kineskih ulaganja i prijedlog carine od 80% iznad uvozne kvote. Zajednički nazivnik svih tih kretanja jest nastojanje Europe da zaštiti vlastitu industriju i radna mjesta u trenutku kada kineski izvoz hibridnih vozila u Europu dosiže rekordne razine.

Globalno

Tržište baterija za vozila od početka godine raste za oko 20%; sedam kineskih tvrtki čini većinu rasta

U prvih sedam mjeseci 2026. u 80 zemalja ugrađene su baterije za vozila ukupnog kapaciteta 725,2 GWh, što je 20,4% više nego godinu ranije, prema izvješću SNE Researcha. To je neto povećanje od 123 GWh. Samo u srpnju ugrađeni kapacitet baterija dosegnuo je 116 GWh, što je godišnji rast od 22,1%.

Sedam od deset najvećih proizvođača baterija u izvještajnom razdoblju bili su kineski. Njihov zajednički tržišni udio dosegnuo je 72,8%, što je 3,1 postotni bod više nego godinu ranije. Zajedno su dodali 108,8 GWh kapaciteta, odnosno oko 88,5% neto povećanja globalnog kapaciteta.

Većina kineskih proizvođača oslanja se na domaće tržište i širi proizvodnju koristeći svoje prednosti u tehnologiji litij-željezo-fosfatnih (LFP) baterija. Šire i poslovanje sa stranim proizvođačima vozila te u segmentu gospodarskih vozila. Njihov zajednički tržišni udio nastavio je rasti, a mijenja se i njihov međusobni poredak.

Prema izvješću, japanski i južnokorejski proizvođači baterija teško smanjuju zaostatak jer im je rast ispod globalnog prosjeka. Ugrađeni kapacitet baterija koje isporučuje LG Energy Solution iznosio je 60,3 GWh, porast od 4,5%. Tvrtka je zadržala treće mjesto, ali joj je tržišni udio pao s 9,6% na 8,3%. Ugrađeni kapacitet Panasonica dosegnuo je 26,2 GWh, što je 7,6% više, ali mu je tržišni udio pao na 3,6%.

Izvješće ističe i utjecaj propisa na lanac opskrbe. Obveza putovnice baterije, koja uključuje podatke o podrijetlu baterije i njezinu lancu opskrbe, trebala bi u Europskoj uniji stupiti na snagu u veljači 2027. U Sjevernoj Americi na širenje utječu zahtjevi o podrijetlu kritičnih minerala i komponenti baterija.

Ukupni podatak o kapacitetu obuhvaća samo baterije za vozila. Uz to tržište, potražnja za baterijama za pohranu energije u podatkovnim centrima otvara dodatne prilike. Prema izvješću, na poslovanje tvrtki i dalje će utjecati iskorištenost tvornica po regijama, baza kupaca, struktura proizvoda i upravljanje lancem opskrbe.

Europa

EU traži od Kine da ograniči izvoz hibridnih vozila

Prema rujanskim izvješćima europskih medija, Europska unija zatražila je od kineske vlade da dobrovoljno ograniči izvoz hibridnih vozila u Europu, a istodobno razmatra dodatne carine. EU trenutačno primjenjuje kompenzacijske pristojbe na baterijska električna vozila proizvedena u Kini.

Izvješća navode da EU nastoji postići dogovoreno ograničenje kako bi spriječio daljnju eskalaciju trgovinskog spora. Dužnosnici EU-a tvrde da ta vozila imaju koristi od opsežnih državnih subvencija te da se neka prodaju ispod proizvodne cijene, što europskim proizvođačima otežava tržišno natjecanje.

Izvješća spominju predloženo ograničenje od oko 15%, u usporedbi sa sadašnjim udjelom većim od jedne trećine. Međutim, nije bilo jasno odnose li se ti podaci samo na tržište plug-in hibrida ili na širu kategoriju hibridnih vozila. O tom bi se pitanju trebalo razgovarati s predstavnicima kineske vlade u Pekingu u listopadu, nakon što je EU u lipnju zatražio mjere za smanjenje trgovinskog deficita.

Pritisak se pojačao nakon rekordnog izvoza tih vozila iz Kine u Europu u drugom tromjesečju. Dok se izvoz baterijskih električnih vozila usporio od uvođenja pristojbi, izvoz hibrida i plug-in hibrida, na koje se primjenjuje osnovna carina od 10%, naglo je porastao. Prema izvješćima, njihova prodaja u Europi porasla je s 3.800 vozila u listopadu 2024. na 50.000 u srpnju ove godine.

Kompenzacijske pristojbe primjenjuju se na baterijska električna vozila proizvedena u Kini od listopada 2024. Stope se razlikuju ovisno o proizvođaču i dodaju se osnovnoj carini od 10%.

Već u ljeto 2025. kineske marke, uključujući BYD i MG, preusmjerile su dio poslovanja na izvoz hibridnih i plug-in hibridnih vozila. Prema podacima navedenima za Njemačku, ta su vozila činila više od 60% isporuka tih marki u razdoblju siječanj–kolovoz 2026.

Izvori iz EU-a navode da je istraga o državnim subvencijama u poodmakloj fazi. Ako se uvedu dodatne pristojbe, mogle bi se određivati po proizvođaču, kao u mehanizmu koji se primjenjuje na baterijska električna vozila.

Njemačka koalicija traži europske proizvodne kriterije u poticajima za električna vozila

U rujnu su njemačke koalicijske stranke raspravljale o prelasku na električnu mobilnost u Njemačkoj i Europskoj uniji. Riječ je o gospodarski i politički osjetljivom pitanju u zemlji čija automobilska industrija zapošljava oko 730.000 ljudi. Prema iznesenim podacima, svako izravno radno mjesto podupire gotovo sedam dodatnih radnih mjesta u povezanim djelatnostima, uključujući sektor komponenti.

Rasprava se usredotočila na kritike programa poticaja za kupnju baterijskih električnih vozila pokrenutog u svibnju. Koalicija tvrdi da program ne razlikuje europska vozila od uvoznih, osobito onih iz Kine. Stranke su se složile da će se kriteriji lokalnog sadržaja uključiti u program kada budu razrađeni u skladu s europskim pravom i u koordinaciji s institucijama EU-a.

Koalicijske stranke pozvale su i Komisiju da odgodi planirano pooštravanje faktora korisnosti (utility factor) za plug-in hibridna vozila početkom 2027. Taj se faktor koristi za izračun njihovih emisija ugljikova dioksida. Tvrde da bi ta promjena ugrozila sposobnost proizvođača da ispune ciljeve emisija i izložila ih kaznama.

Rasprava je obuhvatila i razvoj autonomne vožnje. Stranke su se složile da će promicati brže postupke odobravanja i namjensko financiranje razvoja kako bi se skratio prijelaz s testiranja na komercijalnu primjenu.

Inicijativa bi trebala riješiti nedostatak vozača u javnom prijevozu i omogućiti prijevoz na zahtjev u udaljenim područjima. Ujedno nastoji odgovoriti na konkurenciju američkih tvrtki, uključujući Waymo, koji planira pokrenuti komercijalnu uslugu robotaksija u Münchenu do kraja 2027.

Strože izračunavanje emisija plug-in hibrida potaknulo raspravu u EU-u

Europska unija priprema pooštravanje formule faktora korisnosti kojom se izračunavaju službene emisije ugljikova dioksida plug-in hibridnih vozila u 2027. Promjena bi trebala povećati težinu koja se pridaje vožnji na benzinski motor i time povećati službene vrijednosti emisija.

Udruženje europskih proizvođača automobila (ACEA) traži povlačenje te izmjene. U stajalištu objavljenom u ožujku 2026. tvrdi da treba zadržati sadašnji faktor, koji odražava udio električne vožnje od 54%, te da treba uzeti u obzir poboljšanja infrastrukture za punjenje i samih vozila, umjesto da se teret rješavanja problema prebaci na proizvođače.

Protivnici tvrde da bi izmjena ugrozila ekonomsku isplativost proizvodnje malih, pristupačnih plug-in hibrida, smanjila potražnju za njima i otežala proizvođačima ispunjavanje ciljeva emisija. Pad njihove prodaje mogao bi biti praćen rastom potražnje za baterijskim električnim vozilima, ali bi osobito pogodio proizvođače kojima plug-in hibridi čine značajan udio prodaje.

Nasuprot tome, studija ICCT-a objavljena u Berlinu u rujnu 2026. poziva na provedbu izmjene, pa čak i na njezino ranije uvođenje. Studija je obuhvatila oko 920.000 plug-in hibridnih vozila registriranih u Europi u razdoblju 2021.–2023., na temelju podataka o stvarnoj potrošnji goriva i energije koje su proizvođači dostavili nadležnim tijelima.

Prema studiji, stvarne emisije ugljikova dioksida bile su 3,5 puta veće od službenih vrijednosti za vozila registrirana 2021. i 4,6 puta veće za ona registrirana 2023. Za vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem, uključujući pune i blage hibride, omjer je iznosio 1,2.

Za vozila registrirana 2022. istraživači su utvrdili da bi faktor koji odražava udio električne vožnje od oko 21% bolje odgovarao stvarnoj uporabi od pretpostavke od oko 80% korištene u službenom izračunu.

Studija je pokazala i da je, unatoč većem električnom dosegu novih modela, stvarni udio električne vožnje pao. Stvarne emisije porasle su sa 130 na 134 grama po kilometru, dok su službene vrijednosti pale s 37 na 29 grama po kilometru. Organizacija tvrdi da taj jaz plug-in hibridima daje neopravdanu prednost u izračunima usklađenosti proizvođača s ciljevima emisija.

Organizacija preporučuje provedbu izmjene 2027. i daljnju reviziju formule nakon toga. Prema njezinu priopćenju, kineski proizvođači činili su 28% novih registracija plug-in hibrida u Europi u razdoblju siječanj–srpanj 2026.

EU napreduje s reformom javne nabave u korist lokalne proizvodnje

Europska komisija napreduje s reformom propisa o javnoj nabavi koja bi olakšala isključivanje tvrtki izvan EU-a iz natječaja. Inicijativa je, među ostalima, usmjerena na kineske tvrtke. Europski povjerenik Stéphane Séjourné kao primjer je naveo BYD-ove električne autobuse, iako se oni za kupce u EU-u proizvode u Mađarskoj.

Nacrt prijedloga za modernizaciju propisa o javnoj nabavi još mora odobriti Parlament i države članice EU-a. Mogao bi utjecati na natječaje za električne autobuse, infrastrukturu za punjenje za operatere javnog prijevoza te vozne parkove električnih vozila lokalnih vlasti i komunalnih poduzeća.

Reforma bi javnim tijelima trebala omogućiti da pri dodjeli ugovora uzmu u obzir strateške čimbenike, uključujući ograničenja za tvrtke iz trećih zemalja koje se smatraju strateškim rizikom. Veliki europski natječaji već uključuju kriterije osim cijene.

Primjerice, natječaj Deutsche Bahna za tisuće električnih autobusa uzimao je u obzir potrošnju energije, troškove održavanja, pokrivenost servisnom mrežom, lokacije proizvodnje i usklađenost sa standardima korporativne i okolišne odgovornosti. BYD je dobio oko 5% ugovora, dok je većina narudžbe pripala MAN-u.

Komisija nastoji uspostaviti pravnu osnovu za kriterije europske prednosti koji bi omogućili da se prednost da kvaliteti, sigurnosti i industrijskoj neovisnosti te da se suzbiju nepoštene trgovinske prakse. Dužnosnici EU-a napominju da Kina, Indija i Sjedinjene Američke Države već koriste slične alate.

EU bi trebao sastaviti popis zemalja koje ispunjavaju uvjete za jednak tretman na temelju recipročnog pristupa natječajima. Ne očekuje se da će Kina biti na tom popisu.

Međutim, BYD-ovo poslovanje pokazuje koliko je provedba složena. Tvrtka od 2017. proizvodi autobuse u Komáromu u Mađarskoj i zapošljava lokalne radnike. Budući da se ugovori sklapaju s mađarskim ovisnim društvom, ono se ne može nužno automatski isključiti kao kineska tvrtka.

Nacrt bi trebao razlikovati identitet tvrtke od podrijetla robe. Odluke bi se mogle temeljiti na pravilima EU-a o podrijetlu i ovlastima naručitelja da zahtijevaju minimalni udio komponenti proizvedenih u Europi.

Njemačka razmatra dodatne mjere zaštite industrije od kineske konkurencije

Prema izvješćima europskih medija, njemačka vlada priprema paket mjera gospodarske sigurnosti kao odgovor na rastući uvoz iz Kine. Nekoliko ministarstava ispituje ovisnost zemlje o Kini i razmatra dodatne carine, obvezu zajedničkih ulaganja, strožu provjeru ulaganja i strožu kontrolu izvoza.

Komentatori inicijativu opisuju kao odmak od dosadašnjeg opreznog pristupa Njemačke, koji je odražavao opseg njezina izvoza u Kinu i njezine trgovačke veze s tom zemljom. U pozadini su trgovinski deficit EU-a s Kinom, koji premašuje približno milijardu eura dnevno, pad njemačke industrije i planovi za smanjenje broja zaposlenih. Volkswagen je najavio da će globalno smanjenje radne snage proširiti na oko 100.000 radnih mjesta.

Prema Saveznom zavodu za statistiku, njemački izvoz u Kinu pao je 2025. za 9,7%, na 81,3 milijarde eura. Uvoz iz Kine porastao je za 8,8%, na 170,6 milijardi eura. Prema podacima Dataforcea koje navodi Bloomberg, kineske marke činile su oko trećine registracija plug-in hibrida u Europi u srpnju 2026.

Ranije ove godine kancelar Friedrich Merz izjavio je da je Europa podcijenila kinesku gospodarsku snagu. Prema izvješćima, Njemačka surađuje s Francuskom kako bi osigurala potporu uoči summita EU-a u Bruxellesu i razgovora s Kinom u listopadu.

Dvije bi zemlje trebale pripremiti zajednički dokument o stajalištima o trgovinskoj zaštiti, javnoj nabavi, lancima opskrbe, kritičnim sirovinama, provjeri ulaganja i tehnologiji.

Vlada razmatra i proširenje kontrole izvoza na tehnologije umjetne inteligencije i opremu za proizvodnju poluvodiča, zbog zabrinutosti zbog moguće vojne uporabe proizvoda koji trenutačno nisu na kontrolnim popisima.

U telekomunikacijama je Njemačka već počela smanjivati ovisnost o kineskim dobavljačima. Do kraja 2026. operateri moraju ukloniti ključne Huaweijeve i ZTE-ove komponente iz svojih 5G mreža, a do kraja 2029. zamijeniti ključne funkcije u sustavima upravljanja mrežom. Prema izvorima, razmatra se proširenje tog pristupa na drugu digitalnu infrastrukturu, uključujući komunikacijske komponente u vozilima.

Mađarska vlada pojačava nadzor nad kineskim ulaganjima u automobilsku i baterijsku industriju

Nova mađarska vlada pojačava nadzor nad nekim kineskim tvrtkama koje posluju u zemlji. Mjere uključuju preispitivanje prethodno odobrenih financijskih i investicijskih aranžmana te strože okolišne zahtjeve za tvornice. Promjene već utječu na projekte proizvodnje električnih vozila i baterija.

Vlada na čelu s Péterom Magyarom, koja je preuzela dužnost u svibnju, obnovu odnosa s Europskom unijom postavila je kao prioritet. To je odmak od politike bivšeg premijera Viktora Orbána prema Kini.

Vlada se obvezala pooštriti okolišne i radne standarde te povećati transparentnost dodjele subvencija. Magyar je najavio da će se neki projekti dogovoreni s Kinom i drugim zemljama preispitati.

Glavni fokus je automobilska i baterijska industrija, uključujući BYD-ovo poslovanje. Tvrtka je u Mađarskoj osnovala europsko sjedište i planira ove godine pokrenuti tvornicu električnih vozila u Szegedu. U kolovozu je ministar prometa i investicija najavio zamrzavanje okolišnih olakšica odobrenih tvornicama baterija, uključujući ubrzane postupke odobravanja.

U lipnju su vlasti oduzele dozvolu za rad kineskom proizvođaču membrana za baterije nakon što su u podzemnoj vodi kod njegove tvornice pronađene koncentracije aluminija iznad dopuštenih razina. U kolovozu je drugi kineski proizvođač kažnjen zbog kršenja propisa o skladištenju opasnog otpada i okolišnih zahtjeva.

Orbánova vlada nastojala je privući kineska ulaganja i smatrala ih je izvorom rasta. Dvije su se zemlje 2024. dogovorile o proširenju ulaganja u električna vozila, među ostalim putem subvencija i povoljnih regulatornih uvjeta.

Talijansko udruženje predlaže carinu od 80% na kineska vozila i komponente iznad kvote

U rujnu je visoki dužnosnik talijanskog udruženja automobilske industrije ANFIA pozvao Europsku uniju da uvede carinu od 80% na vozila i komponente proizvedene u Kini iznad uvozne kvote, kako bi zaštitila europsku industriju.

Predsjednik udruženja Vavassori predložio je da se dopusti bescarinski uvoz do razine od 8% novih registracija vozila u Europi, a da se iznad tog praga uvede carina od 80%. Rekao je da bi ta politika trebala obuhvatiti i komponente, koje čine oko 80% vrijednosti vozila.

Udruženje je izrazilo zabrinutost za budućnost industrije koju smatra ključnom za stratešku neovisnost Europe. Prema navedenim podacima, kineske marke činile su oko 9% ukupne prodaje vozila u prvoj polovici godine.

Talijanski proizvođači komponenti izvezli su 2025. u Njemačku proizvode vrijedne oko 4,9 milijardi eura, odnosno približno 5,7 milijardi američkih dolara. Grupa Volkswagen kupila je do oko 20% tog iznosa.

Uz pad europske proizvodnje, talijanski izvoz komponenti pao je za oko 4,6% u prvoj polovici godine i mogao bi pasti za oko 10% na razini cijele godine. Udruženje je upozorilo da bi Volkswagenove mjere za povećanje učinkovitosti mogle biti početak širih poremećaja.

Udruženje procjenjuje da bi bez zaštite od uvoza iz Kine talijanski izvoz komponenti mogao pasti za 40–50% do 2028.

Udruženje je kritiziralo i predloženi Akt o ubrzanju industrije (Industrial Accelerator Act) EU-a. Tvrdi da bi taj propis mogao potaknuti uvoz iz zemalja sa sporazumima o slobodnoj trgovini, poput Maroka i Turske, umjesto da ojača lokalnu proizvodnju. Dovelo je u pitanje spremnost kineskih proizvođača da razvijaju europske lance opskrbe i ustvrdilo da njihove europske tvornice uglavnom sklapaju uvezene komponente.