Anketa agencija za posredovanje u prometu nekretninama, 2025.

Uvod

Anketa je provedena među agencijama za posredovanje u prometu nekretninama, a u nju je ušlo 620 ispitanika. Polovica onih koji su odgovorili na uvodno pitanje su direktori ili vlasnici agencija, a trećina agenti za posredovanje.

Posrednici od 2025. godine očekuju stagnaciju tržišta (57,1%), ali su znatno pesimističniji kad je riječ o broju transakcija, gdje pad očekuje 30,5% ispitanika. Kao glavno obilježje godine 76,8% navodi uvođenje novih poreza, ispred poreza na kratkoročni najam (56,0%), inflacije (52,1%) i kamatnih stopa (48,7%).

Najveći raskorak u anketi odnosi se na Kodeks etike: poznavanje kodeksa ocjenjuje se s 9,0, a njegova važnost s 9,4 na skali od 1 do 10, dok se primjena u praksi ocjenjuje s 4,6. Kao najveću prepreku kodeksu 81,5% ispitanika navodi da agencije nedovoljno komuniciraju važnost etičkog poslovanja. Sličan obrazac ponavlja se kod makroekonomije, stambene politike i medijacije, gdje su ocjene važnosti i poznavanja teme redovito za dva do četiri boda više od ocjena vlastite prakse.

Porez na nekretnine ocjenjuje se kao važan za tržište (6,9), ali ne i koristan: tvrdnja da će pozitivno utjecati na tržište dobiva 4,4. Stambena politika ocijenjena je kao neusklađena s potrebama tržišta (3,5), uz slabo poznavanje među posrednicima (5,0). Prema umjetnoj inteligenciji stav je oprezno pozitivan: ispitanici vjeruju u veću učinkovitost rada (7,6) i spremni su ulagati u AI alate (7,0), ali ne vjeruju da AI može zamijeniti tradicionalne metode posredovanja (4,4).

Uzorak

U anketu je ušlo 620 ispitanika. Na uvodno pitanje o funkciji u tvrtki odgovorilo je 319 ispitanika, odnosno 51,5%. Od toga su 164 direktori ili vlasnici (51,4%), 102 agenti za posredovanje (32,0%), 34 administrativni djelatnici i ostala zanimanja (10,7%) te 19 asistenti u prodaji (6,0%). Anketa stoga ponajprije odražava stav uprave agencija.

Kod pitanja s višestrukim izborom (četiri, odnosno tri pojma) postoci se odnose na udio ispitanika koji su odabrali pojedini pojam i zbrojeno prelaze 100%. Ocjene na skali od 1 do 10 prikazane su kao prosjek svih odgovora.

Očekivanja od tržišta u 2025.

Kad je riječ o kretanju tržišta nekretnina u 2025., 57,1% ispitanika očekuje stagnaciju, 27,4% rast, a 10,6% pad. Ekstremne odgovore bira 4,9% ispitanika: 2,0% očekuje značajan rast, a 2,9% značajan pad. Optimista je ukupno 29,4%, dvostruko više nego pesimista (13,4%).

Pitanje o broju prodanih stambenih nekretnina daje drukčiju sliku. Stagnaciju očekuje 37,6% ispitanika, rast 31,9%, a pad 30,5%. Udio onih koji očekuju pad tako je više nego dvostruko veći nego kod pitanja o tržištu općenito. Posrednici, dakle, više strahuju za obujam posla nego za razinu cijena.

Među pojmovima koji će obilježiti tržište u 2025. dominiraju porezi. Uvođenje novih poreza odabralo je 76,8% ispitanika, a utjecaj poreza na kratkoročni najam 56,0%. Slijede inflacija (52,1%), kamatne stope (48,7%) i intervencija države u najam (38,0%). Kreiranje stambene politike odabralo je 31,3% ispitanika, a nešto novo 18,5%.

Makroekonomski trendovi

Posrednici prepoznaju utjecaj makroekonomskih kretanja na tržište. Tvrdnja da će inflacija i kamatne stope utjecati na cijene i obujam transakcija u sljedećih godinu dana ocijenjena je sa 7,7, a tvrdnja da makroekonomski trendovi utječu na potražnju za nekretninama sa 7,2. Promjene u interesu za različite vrste nekretnina zbog ekonomskih promjena uočavaju se umjereno (6,3).

Znatno su niže ocjene koje se odnose na vlastitu reakciju. Tvrdnja da su agencije značajno prilagodile poslovne strategije, primjerice oglašavanje ili strukturu provizija, dobiva najnižu ocjenu u bloku (5,2). Makroekonomske promjene kao prilika za posrednika ocjenjuju se neutralno (5,7). Posrednici, dakle, prepoznaju utjecaj makroekonomije na tržište, ali na njega u vlastitom poslovanju reagiraju slabo.

Kodeks etike

Kodeks etike najpolariziraniji je dio ankete. Tvrdnja da je važno pridržavati se kodeksa u svakodnevnom radu ocijenjena je s 9,4, tvrdnja da kodeks doprinosi profesionalizmu posrednika s 9,3, a poznavanje kodeksa s 9,0. To su tri najviše ocjene u cijelom istraživanju. Informacije koje Udruženje pruža o kodeksu i etičkim standardima ocijenjene su kao korisne (8,1).

Dvije tvrdnje o stvarnom učinku kodeksa padaju ispod sredine skale. Primjena kodeksa u praksi među posrednicima ocijenjena je s 4,6, a tvrdnja da klijenti razlikuju agencije potpisnice kodeksa od ostalih s 4,7. Razlika između poznavanja kodeksa i njegove primjene iznosi 4,4 boda i najveći je raskorak u anketi. Kodeks je, prema ovim rezultatima, dobro poznat i visoko cijenjen dokument koji se u praksi slabo primjenjuje i koji tržište ne prepoznaje.

Kao najveću prepreku etičkom kodeksu 81,5% ispitanika navodi da agencije nedovoljno komuniciraju važnost etičkog poslovanja. Slijede nedovoljna upoznatost prodavatelja (61,3%) i kupaca (52,8%) s pojmom te stav kupaca i prodavatelja da to nije važno (41,3%). Nešto drugo navodi 19,9% ispitanika.

Porez na nekretnine

Tvrdnja da je važno da posrednici budu informirani o poreznim promjenama ocijenjena je s 9,3 i druga je najviša ocjena u anketi. Vlastito razumijevanje porezne reforme ispitanici istodobno ocjenjuju sa 6,1. Klijenti se sve više interesiraju za poreze (6,9), a posrednici na ta pitanja odgovaraju s prosječnim razumijevanjem reforme.

Uvođenje poreza na nekretnine ocjenjuje se kao važno za tržište (6,9), ali se ne očekuje da će na tržište djelovati pozitivno: ta tvrdnja dobiva 4,4. Utjecaj najave poreznih promjena na pad prodaje ocijenjen je sa 6,0.

Kratkoročni najam

Posrednici su upoznati s utjecajem nekretnina u kratkoročnom najmu na ponudu stambenih nekretnina (7,0). Umjereno očekuju da će promjena paušalnog poreza smanjiti interes za kupnju nekretnina namijenjenih kratkoročnom najmu (6,4), a nešto manje da će se poreznim promjenama povećati ponuda stanova za prodaju i dugoročni najam (5,9).

Tvrdnju da će se poreznim promjenama osnažiti turistička ponuda u Hrvatskoj ispitanici odbacuju: ocjena od 3,4 među najnižima je u anketi.

Stambena politika i upravljanje zgradama

Izrada i donošenje stambene politike ocjenjuju se kao važni za tržište stambenih nekretnina (7,8), a bolja regulacija upravljanja i održavanja zgrada kao ključna za stabilnost tržišta (7,1). Postojeća stambena politika istodobno se ocjenjuje kao neusklađena s potrebama tržišta (3,5), što je uz turističku ponudu najniža ocjena u anketi.

Poznavanje stambene politike i zakona o upravljanju i održavanju zgrada ispitanici ocjenjuju s 5,0. Pitanja klijenata o upravljanju i održavanju zgrada u svakodnevnom radu susreću se umjereno često (5,7), a pitanja o stambenoj politici nešto rjeđe (5,3).

Klauzula o mirnom rješavanju sporova i medijacija

Svi stavovi o koristi medijacije pozitivni su i ujednačeni. Tvrdnja da klauzula o mirnom rješavanju sporova može pomoći u smanjenju pravnih sporova ocijenjena je sa 7,9, da medijacija može zaštititi interese posrednika sa 7,4, a da bi uključivanje medijacije u ugovore pozitivno utjecalo na odnose s klijentima i da je važno da ugovori uključuju medijaciju kao opciju sa 7,3. Poznavanje klauzule ocijenjeno je sa 7,2.

Jedina niža ocjena odnosi se na vlastitu praksu: tvrdnja da ispitanici često uključuju klauzulu u svoje ugovore o posredovanju dobiva 5,9. Na ovaj dio ankete odgovorilo je 167 ispitanika, odnosno 26,9% ulaznog uzorka, vjerojatno zainteresiraniji dio, pa je stvarna primjena klauzule u cijeloj populaciji agencija vjerojatno niža.

Umjetna inteligencija u posredovanju

Na pitanja o umjetnoj inteligenciji odgovorilo je 120 ispitanika, najmanji uzorak u anketi. Ti ispitanici vjeruju da AI može unaprijediti učinkovitost rada u posredovanju (7,6) i poboljšati iskustvo klijenata (6,9) te iskazuju spremnost ulagati u AI alate i tehnologije (7,0). Vlastito poznavanje primjene umjetne inteligencije u posredovanju ocjenjuju sa 6,2.

Uvjerenje da će AI promijeniti industriju posredovanja u sljedećih pet godina umjereno je (5,8), a tvrdnju da AI tehnologije mogu zamijeniti tradicionalne metode posredovanja ispitanici odbacuju (4,4). Umjetna inteligencija percipira se kao alat koji unapređuje rad posrednika, a ne kao zamjena za posrednika.